23.05.2024.

Ante Žigman na konferenciji „ESG – Održiva budućnost“: U Hrvatskoj će se 3,4 milijarde eura godišnje ulagati u klimatsku tranziciju

Na konferenciji „ESG – Održiva budućnost“, koja je u Zagrebu okupila tristotinjak sudionika, jednu od uvodnih prezentacija održao je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman. On je tom prilikom govorio o ispunjavanju „održivih ciljeva“ i o Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD).

Govoreći o nadolazećim investicijama g. Ante Žigman iznio je podatak da bi za postizanje deklariranih ciljeva zelene tranzicije investicije u Europskoj uniji u tom segmentu u prosjeku trebale biti na razini oko 4,5 posto BDP-a, što u slučaju Hrvatske iznosi oko 3,4 milijardi eura godišnje.

„Iz dijela koji država daje sigurno neće biti dovoljno da se ispune svi ti ciljevi, nego je i na poduzetničkoj razini potrebno da se za poboljšanje energetske učinkovitosti nastavi s investicijama."

Važan doprinos gospodarstva

Prema njegovim riječima, hrvatski poduzetnici lani su uložili više u mjere za energetsku učinkovitost no što je to bilo prošlih godina, tako da i oni polako shvaćaju da je nužno da uz državu i oni daju svoj doprinos.

ESG (Environmental, Social, and Governance) kriteriji nefinancijski su pokazatelji o strategijama i politikama poduzeća kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a kako je poručio Žigman, bez kvalitetnog korporativnog upravljanja „okolišni" i „društveni" kriteriji teško se mogu ostvariti, a kod hrvatskih poduzeća tu postoji puno prostora za napredak.

„Kad su SDG (Sustainable Development Goals) ciljevi u pitanju, Hrvatska je ispunila pet od 17 ciljeva dok je prosjek u Europi njih tri“, rekao je Žigman i naveo da hrvatski regulatori prate korak u procesu prilagodbe.

Počinje primjena CSRD-a

Podsjetio je da je 5. siječnja prošle godine na snagu stupio CSRD, čija je implementacija u zakone i druge propise u Hrvatskoj u završnoj fazi, a svrha mu je omogućiti investitorima i javnosti pristup informacijama kako bi mogli procijeniti utjecaj poduzeća na ljude i okoliš, kao i financijske rizike i prilike koji proizlaze iz klimatskih promjena i drugih pitanja održivosti.

„Uslijed izmjena CSRD-a povećava se broj poduzetnika koji će izvještavati o održivosti. Na razini EU-a s oko 11.700 na oko 50.000 poduzetnika, a u Hrvatskoj s oko 70 na njih 500-tinjak.“ 

Hanfa će u tom segmentu nadzirati izdavatelje, u prvom koraku one uvrštene na Zagrebačku burzu, a obveznici takvog nefinancijskog izvještavanja, što će biti i predmet nadzora, bit će većina društava za osiguranje te velike banke.

Konferencija je održana 23. svibnja 2024. u zagrebačkom hotelu Sheraton, a bila je namijenjena obveznicima nefinancijskog izvještavanja, svim društvima uvrštenima na Zagrebačku burzu, konzultantskim kućama, računovodstvenim servisima, osiguravateljima i revizorima kao i predstavnicima Vlade, lokalne i regionalne samouprave, neprofitnim organizacijama te svima onima koji prepoznaju svoj interes u temi ESG i nefinancijskog izvještavanja.

Nakon pozdravnog govora organizatora uvodnu je prezentaciju održala ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija Ana Zorić, nakon čega je uslijedila prezentacija A. Žigmana te prezentacije pomoćnika ravnatelja Carinske uprave Bosiljka Zlopaše i direktorice za ESG u Mazarsu Vali Marszalek te Karle Grgić Totić iz Deloittea. Nakon toga održana je i panel-rasprava te prezentacija platforme za izračun ESG rizika, a govorilo se i o inkluzivnom liderstvu.

Naime, nefinancijsko izvještavanje je od 2018. godine (za 2017.) postalo obveza svih velikih društava koja su subjekti od javnog interesa te svih društava čiji broj zaposlenika prelazi 500, a od 2027. to postaje obveza i za male i srednje te sve financijske institucije i poduzeća, a bit će i ključan preduvjet za financiranje projekata.

Cijelu prezentaciju g. Žigmana možete pronaći ovdje

Foto: Boris Ščitar

PODIJELITE ČLANAK

Ostale vijesti

Sve vijesti
KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.