26.01.2023.

Mjesečno izvješće za prosinac 2022.

Pregled aktivnosti subjekata u sektoru financijskih usluga za prosinac 2022.

MIROVINSKI FONDOVI

DRUGI STUP MIROVINSKE ŠTEDNJE

Obvezni mirovinski fondovi (OMF) imali su na kraju prosinca 2022. godine ukupno 2.179.051 člana, odnosno 6.709 članova (0,3 %) više u odnosu na prethodni mjesec. Pritom se u kategoriji B nalazilo 85,6 %, u kategoriji A 10,7 %, a u kategoriji C 3,7 % od ukupnog broja članova OMF-ova. U čitavoj 2022. u OMF-ove je ušlo 83.788 novih članova, odnosno 23,8 % više nego u prethodnoj godini. Članovi se, u skladu sa zakonskim odredbama prilikom zapošljavanja, ako sami ne odaberu obvezni mirovinski fond, raspoređuju u fond kategorije A. Nakon 10 godina se, ako ne odluče drugačije, raspoređuju u fond kategorije B. Članovi u fondu kategorije B moraju biti najmanje između 55. i 60. godine života. Između 60. i 65. godine života članovi moraju biti u fondu kategorije C. Od ukupno 7.678 novih članova u prosincu, njih 7.399 (97,6 %) automatizmom je rasporedio Regos, dok je u cijeloj 2022. taj udio iznosio 97,4 %. Zbog odlaska u mirovinu ili smrti u 2022. članstvo je prestalo za 15.929 osiguranika, što je za 14,7 % više nego u 2021. godini. Ukupni neto doprinosi uplaćeni u OMF-ove u prosincu iznosili su 729,9 mil. HRK (0,6 % neto imovine s kraja prethodnog mjeseca), dok su isplate po zatvaranju osobnih računa iz svih OMF-ova iznosile 150,2 mil. HRK (0,1 % neto imovine s kraja prethodnog mjeseca). Na godišnjoj razini u OMF-ove je tijekom 2022. uplaćeno 8,2 mlrd. HRK, odnosno 9,7 % više nego u prethodnoj godini, a istovremeno je ukupni iznos isplata iznosio 2,1 mlrd. HRK, što je 7,6 % više nego u 2021. godini.

Neto imovina OMF-ova na kraju prosinca 2022. iznosila je 132,2 mlrd. HRK, što je za 783,6 mil. HRK (0,6 %) manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na kraj 2021. to je za 809,8 mil. HRK ili 0,6 % manje. Nominalni mjesečni prinosi Mirexa na kraju prosinca iznosili su -0,7 % za kategoriju A, -1,1 % za kategoriju B i -0,6 % za kategoriju C. Ovisno o mirovinskom fondu pojedinog mirovinskog društva, raspon godišnjih prinosa fondova kategorije A u 2022. kretao se od -7,13 % do -2,11 %, kategorije B od -7,61 % do -2,95 %, a kategorije C od -7,16 % do -3,49 %.

Naime, invazija na Ukrajinu, rast cijena energenata te globalni rast inflacije uzrokovali su u 2022. snažnu globalnu promjenu cijena financijske imovine uz istovremeni pad dioničkog i obvezničkog tržišta, što nije zabilježeno u posljednjih 20 godina. Takve su okolnosti diljem svijeta pogodile gotovo sve klase financijske imovine. Prema trenutačno raspoloživim podacima, 8 najvećih europskih mirovinskih fondova u prvoj polovici 2022. zabilježilo je prosječni prinos od -13,6 %, dok je prinos S&P 500 imao negativan predznak od -19,44% na kraju 2022.

Ipak, za razliku od drugih ulaganja, mirovinska štednja je dugoročne naravi što u većoj mjeri omogućuje postizanje ravnoteže između pozitivnih i negativnih događanja na tržištima. Na taj način fondovi kroz duže vremensko razdoblje u pravilu ostvaruju pozitivne prinose. Pored toga, prinosi mirovinskih fondova (mjesečni, godišnji, višegodišnji) odražavaju rezultat ulaganja na sve uplate osiguranika u pojedini fond u određenom vremenskom razdoblju, dok je za svakog pojedinog člana utjecaj na njegovu ukupnu imovinu, odnosno njegov individualni prinos različit, ovisno o razdoblju štednje u fondovima kategorija A, B i C te iznosima uplata.

Statistički i promatrano u duljem razdoblju, i anualizirani[1] prinosi za sve kategorije mirovinskih fondova ostali su pozitivni. U Hrvatskoj je minimalno razdoblje uplata svakog člana u fondove kategorije B i C pet godina, pa se tako od 2017. do 2022. petogodišnji prinosi fondova kategorije B kreću u rasponu od 2,13 % do 2,99 %, dok se isti prinosi za fondove kategorije C kreću od 0,74 % do 1,11 %. Petogodišnji prinosi fondova kategorije A kreću se u rasponu od 3,84 % do 5,16 %. Od početka rada prinosi obveznih mirovinskih fondova su iznosili 6,3 % za Mirex A, 5,0 % za Mirex B i 3,3 % za Mirex C.

Obveznička ulaganja OMF-ova na kraju prosinca 2022. iznosila su 83,8 mlrd. HRK (63,4 % imovine) te se njihov udio povećao za 0,2 p.b. na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini to povećanje od 0,7 p.b. Zastupljenost ulaganja u dionice u imovini OMF-ova smanjila se 0,3 p.b. na mjesečnoj razini te su ona na kraju prosinca 2022. iznosila 20,2 % imovine OMF-ova (26,7 mlrd. HRK), dok smanjenje na godišnjoj razini iznosi 1,0 p.b. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 12,2 %, a ulaganja u strane dionice 8,0 % imovine OMF-ova na kraju prosinca 2022. godine. Od ostalih oblika ulaganja, ulaganja u investicijske fondove iznosila su 14,0 mlrd. HRK (10,6 % imovine) te je njihov udio u ukupnoj imovini smanjen za 0,3 p.b. u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjoj razini za 1.1 p.b. Novac i depoziti činili su 6,5 mlrd. HRK, odnosno 4,9 % imovine OMF-ova na kraju prosinca 2022., što na mjesečnoj razini čini smanjenje za 0,3 p.b., a na godišnjoj razini povećanje od 1,7 p.b.

TREĆI STUP MIROVINSKE ŠTEDNJE

U prosincu 2022. broj članova 8 otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) povećao se za 1,0 % na mjesečnoj razini, a broj članova 21 zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda (ZDMF) za 1,8 %, čime su spomenuti fondovi imali 374.702 (ODMF), odnosno 47.718 (ZDMF) članova. Ukupne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove (DMF) u prosincu 2022. iznosile su 290,1 mil. HRK (3,8 % neto imovine s kraja prethodnog mjeseca), odnosno 271,5 % više u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, ukupne uplate u cijeloj 2022. iznosile su 983,0 mil. HRK, što je za 49,0 mil. HRK ili 5,3 % više nego u prethodnoj godini. Ukupne isplate iz DMF-ova u prosincu 2022. iznosile su 26,5 mil. HRK, što je za 3,3 mil. HRK (14,21 %) više od iznosa ukupnih isplata DMF-ova u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj razini ukupne isplate iz DMF-ova u cijeloj 2022. iznosile su 339,1 mil. HRK, što je za 32,3 mil. HRK ili 10,5 % više nego u prethodnoj godini. Ukupne isplate zbog umirovljenja i ostalih razloga u prosincu činile su 82,3 %, isplate zbog promjene fonda 13,4 %, a isplate zbog smrti 4,3 % ukupnih isplata u prosincu. Kod ukupnih isplata zbog umirovljenja isplaćeno je 6,4 mil. HRK u obliku jednokratnih isplata, 8,4 mil. HRK putem mirovinskog društva (fonda), a 6,8 mil. HRK transferirano je u mirovinska osiguravajuća društva (MOD-ove).

Neto imovina DMF-ova u prosincu povećala se za 192,4 mil. HRK (2,5 % na mjesečnoj razini, odnosno 2,1 % na godišnjoj razini) te je iznosila 8,0 mlrd. HRK. Mjesečni nominalni prinosi DMF-ova u prosincu 2022. kretali su se od -1,6 % do -0,2 %, a na godišnjoj razini od -10,5 % do -4,1 %. Kod strukture ulaganja DMF-ova najveći dio portfelja na kraju prosinca 2022. čine obveznice s udjelom od 52,4 % imovine, zatim dionice s udjelom od 25,1 % te investicijski fondovi s udjelom od 12,6 %. Udio obveznica u ulaganjima DMF-ova smanjio se na mjesečnoj razini za 0,8 p.b., ulaganja u investicijske fondove smanjena su za 0,9 p.b., a ulaganja u dionice za 0,4 p.b. Na godišnjoj razini udio obveznica povećao se za 2,0 p.b., dok su se udjeli dionica i investicijskih fondova smanjili za 0,8 p.b., odnosno 2,4 p.b.

DRUŠTVA ZA OSIGURANJE

U prosincu 2022. poslovalo je ukupno 15 društava za osiguranje. Ukupna zaračunata bruto premija u 2022. iznosila je 12,7 mlrd. HRK, od čega se 2,85 mlrd. HRK (22,5 %) odnosi na premiju životnih osiguranja, a 9,83 mlrd. HRK (77,5 %) na premiju neživotnih osiguranja. Na godišnjoj se razini ukupna zaračunata bruto premija u 2022. povećala za 8,2 %, pri čemu je rast premije neživotnih osiguranja iznosio 11,5 %, dok je premija u životnom osiguranju bila manja za 1,8 %. U strukturi zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja najzastupljenije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (32,9 %), zatim osiguranje cestovnih vozila (16,1 %) te ostala osiguranja imovine (10,8 %). Iznos likvidiranih šteta istodobno je iznosio 7,7 mlrd. HRK, što je porast od 5,7 % na godišnjoj razini. Od tog se iznosa na životno osiguranje odnosi 3,2 mlrd. HRK (rast od 7,2 % na godišnjoj razini), a na neživotno osiguranje 4,5 mlrd. HRK (rast od 4,7 % na godišnjoj razini). U ukupnom iznosu likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju najveći se iznosi odnose na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (37,9 %), osiguranje cestovnih vozila (19,9 %), osiguranje od požara i elementarnih šteta (7,6 %) i ostala osiguranja imovine (13,2 %).

TRŽIŠTE KAPITALA

Ukupni promet na Zagrebačkoj burzi u prosincu 2022. iznosio je 214,3 mil. HRK, što predstavlja pad od 4,4 % na mjesečnoj razini. Ukupni promet za cijelu 2022. iznosio je 3,0 mlrd. HRK, što je za 16,5 % više od godišnjeg prometa u prethodnoj godini. Tržišna kapitalizacija neznatno je porasla (za 0,8 %) u odnosu na prethodni mjesec i iznosila je 258,9 mlrd. HRK, od čega su 135,8 mlrd. HRK činile dionice, 123,0 mlrd. HRK obveznice, a 56 mil. HRK ETF-ovi. Na godišnjoj je razini tržišna kapitalizacija u odnosu na kraj prethodne godine manja za 5,5 %. Kod dioničkih indeksa, koji su svi bili pozitivni, najveći mjesečni rast od 13,7 % ostvario je CROBEXkonstrukt, dok je najmanji mjesečni rast zabilježio CROBEXnutris (3,0 %). Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze CROBEX i CROBEX10 zabilježili su mjesečni rast od 4,3 %, odnosno 3,1 %. Oba obveznička indeksa zabilježila su umjereni mjesečni rast i to: CROBIS 0,2 % i CROBIStr 0,4 %. Na godišnjoj razini najveći godišnji prinos od 52,5 % ostvario je CROBEXtransport, dok su glavni dionički indeksi zabilježili godišnji pad i to CROBEX -4,8 %, a CROBEX10 -8,4 %, baš kao i oba obveznička indeksa: CROBIS -12,6 % i CROBIStr -10,5 %. Dionica kojom se u prosincu najviše trgovalo bila je dionica društva PLAVA LAGUNA d.d., kojom je ostvaren promet od 12,1 mil. HRK (11,8 % ukupnog trgovanja na burzi u prosincu), a čija je vrijednost ostvarila mjesečni rast od 6,6 %. Dionica koja je ostvarila najveći godišnji promet bila je dionica PODRAVKA d.d., kojom je ostvaren godišnji promet od 178,0 mil. HRK uz godišnji rast cijene od 0,3 %.

INVESTICIJSKI FONDOVI

U prosincu 2022. poslovalo je ukupno 100 UCITS fondova, isto kao i u prethodnom mjesecu. Ukupna neto imovina UCITS fondova na kraju mjeseca iznosila je 16,3 mlrd. HRK, te je bila za 512,6 mil. HRK ili 3,1 % manja u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na kraj prethodne godine neto imovina svih UCITS fondova manja za 5,2 mlrd. HRK (24,2 %). Ukupne neto uplate svih UCITS fondova u prosincu imale su negativni predznak (-278,0 mil. HRK). Jedina kategorija s pozitivnim predznakom bili su fondovi iz kategorije „ostali“ (43,9 mil. HRK). Negativne mjesečne neto uplate ostvarili su obveznički fondovi (-297,6 mil. HRK), napajajući fondovi (-12,4 mil. HRK), mješoviti fondovi (-3,8 mil. HRK) i dionički fondovi (-8,0 mil. HRK). Gledajući neto uplate na godišnjoj razini, sve vrste UCITS fondova, osim onih iz kategorije „ostali“, u 2022. su imale negativan predznak i to: obveznički -3,8 mlrd. HRK, mješoviti -203,9 mil. HRK, dionički -134,5 mil. HRK, napajajući -47,6 mil. HRK i ostali 775,6 mil. HRK, što za sve UCITS fondove ukupno iznosi -3,4 mlrd HRK. Neto imovina obvezničkih fondova na kraju prosinca činila je 67,9 % ukupne neto imovine svih UCITS fondova, dok su dionički i mješoviti fondovi činili 12,1 %, odnosno 6,5 % ukupne neto imovine UCITS fondova. U prosincu 2022. sve vrste UCITS fondova imale su negativan prosječni mjesečni prinos ponderiran neto imovinom, i to: dionički -1,1 %, napajajući -3,9 %, mješoviti -2,9 %, ostali -2,0 % i obveznički -0,5 %. Prosječni godišnji prinos ponderiran imovinom također je za sve vrste UCITS fondova imao negativni predznak i iznosio za dioničke -13,7 %, napajajuće -15,1 %, mješovite -14,0 %, ostale -11,8 % i obvezničke -6,8 %.

Neto imovina Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na kraju prosinca iznosila je 953,6 mil. HRK (mjesečni rast od 2,1 %), pri čemu je mjesečni prinos fonda iznosio 2,3 %. Godišnja promjena neto imovine fonda iznosi -3,7 %, a godišnji prinos fonda je -2,5 %.

Cjelovito izvješće dostupno je pod poveznicom Publikacije/Mjesečna izvješća

 

[1] Anualizirani prinos predstavlja geometrijsku sredinu godišnjih prinosa ostvarenih u promatranom razdoblju.

PODIJELITE ČLANAK

Ostale vijesti

Sve vijesti
KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.