Analiza EIOPA-e otkriva: potrebne su jasnije, potrošačima prilagođene informacije kako bi se spriječila „iluzija osiguranja“ za pokriće prirodnih katastrofa
Europska agencija za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) objavila je analizu u kojoj naglašava važnost jasnijeg i potrošačima prilagođenijeg informiranja u vezi s rizicima prirodnih katastrofa pokrivenih ugovorom o osiguranju. EIOPA-ina analiza dokumenata s informacijama o proizvodu osiguranja (IPID-a) i uvjeta osiguranja pokazuje da, iako mnogi osiguravatelji pokazuju dobre prakse u pružanju bitnih informacija, još uvijek ima prostora za poboljšanje kako bi potrošači mogli donositi informiranije odluke.
Prirodne katastrofe diljem Europe postaju sve češće i štetnije zbog klimatskih promjena, dovodeći neosigurana kućanstva u opasnost od značajnih gubitaka zbog ekstremnih vremenskih prilika. Istodobno, statistike EIOPA-e pokazuju da je tek oko četvrtina šteta proizašlih iz prirodnih katastrofa na kontinentu bila osigurana posljednjih desetljeća.
Jaz u zaštiti djelomično je posljedica toga što su neka poduzeća i kućanstva odlučila da neće sklopiti osiguranje od prirodnih katastrofa, čak i kada je ono dostupno. Nejasno pružanje informacija također pridonosi ovom jazu tako što potrošače navodi da pogrešno pretpostave da su zaštićeni od rizika prirodnih katastrofa (fenomen poznat kao „iluzija osiguranja”).
U tom kontekstu i s obzirom na važnost točnih informacija o opsegu pokrića, EIOPA je pokrenula analizu IPID-a i uvjeta osiguranja u osam europskih zemalja.
Nalazi pokazuju brojne dobre prakse, ali i prostor za poboljšanje izraza i isključenja iz osiguranja
Nalazi potvrđuju da dobro implementirani IPID-i mogu koristiti potrošačima da bolje razumiju značajke ugovora o osiguranju. Konkretno, uočene su neke dobre prakse koje potrošačima osiguravaju dostatne i točne informacije, a da ih pritom ne preopterećuju. To uključuje društva za osiguranje koja pružaju detaljnu taksonomiju opasnosti od prirodnih katastrofa u uvjetima osiguranja kako bi potrošačima olakšala razumijevanje.
Unatoč tome, EIOPA je također utvrdila da su neki od analiziranih IPID-a koristili nejasan, dvosmislen i nedosljedan jezik ili su se previše oslanjali na zasebne dokumente (primjerice, uvjete osiguranja), što potrošačima otežava razumijevanje punog opsega pokrića i primjenjivih izuzeća. Definicije događaja prirodnih katastrofa među osiguravateljima također se jako razlikuju ili su samo djelomično objašnjene. Neki IPID-i su, primjerice, naznačili opću pokrivenost za „poplavu”, ali su isključili sve poplave povezane s oborinama bez izričitog isticanja navedenog. Opcije dodatnog pokrića ponekad nisu bile jasno predstavljene kao izborne, što je potrošačima dalo pogrešan dojam da su rizici od prirodnih katastrofa automatski uključeni.
Ograničenja pokrivenosti – bila ona geografska, povezana s učestalošću ili povezana s vrstom opasnosti ili veličinom štete – također nisu uvijek jasno objavljena. Primjerice, neki proizvodi nude samo isplate za štetu od tuče jednom svakih pet godina bez navođenja tog uvjeta u IPID-ima.
Više o predmetnoj temi kao i samu analizu možete pronaći na sljedećoj poveznici:
