Testiranje otpornosti na stres

Testiranje otpornosti na stres zajednički je naziv širokog skupa analitičkih pristupa, okvira i modela kojima se nastoji utvrditi ranjivost sustava na temelju predviđanja kretanja fundamenata tog sustava u simuliranim stresnim uvjetima.

Tom se metodom regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.

S obzirom na namjenu postoje različite vrste testova otpornosti na stres, od kojih su najpoznatiji makrobonitetni testovi, koje provodi nadležni regulator s ciljem osiguranja stabilnosti cjelokupnog sustava koji nadzire, mikrobonitetni testovi, koji se koriste za procjenu utjecaja specifičnih rizika na stabilnost pojedinačnog subjekta nadzora, te interni testovi, koje provode subjekti nadzora uzimajući u obzir interne procedure upravljanja rizicima.

Svaka od navedenih vrsta ispitivanja otpornosti na stres daje važne informacije o poslovanju subjekata sektora financijskih usluga s različitih pozicija. Sa stajališta makrobonitetne politike najrelevantniji su upravo makrobonitetni testovi s obzirom na to da je njihov predmet proučavanja financijski sustav u cjelini.

Makroekonomsko testiranje otpornosti na stres analitički je alat kojim se nastoji ispitati otpornost i stabilnost cjelokupnog financijskog sustava na malo vjerojatne, ali ipak moguće poremećaje i šokove. Taj je alat svoju široku primjenu dobio nakon velike financijske krize osnivanjem Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), čime je fokus nadležnih tijela prebačen s ranjivosti pojedinih institucija na stabilnost cjelokupnog financijskog sustava ili njegova dijela. Hanfa testiranje otpornosti na stres provodi na godišnjoj frekvenciji i rezultate objavljuje u publikaciji Financijska stabilnost. Metodološki pristup sastoji se od tri koraka:

  1. izrade konzistentnog makroekonomskog scenarija
  2. procjene utjecaja scenarija na kretanja na financijskim tržištima i
  3. prelijevanja efekata na pojedinačne bilance subjekata u sektoru financijskih usluga korištenjem detaljnih podataka o izloženostima.

Više informacija o metodološkom pristupu Hanfina makroekonomskog testiranja otpornosti na stres može se pronaći u publikaciji Makroprudencijalni skener rizika br. 4.

Testiranje otpornosti sektora financijskih usluga na stres provodi se na godišnjoj frekvenciji radi kontinuiranog praćenja sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, odnosno sposobnosti sektora da podnese malo vjerojatne gubitke koje bi materijalizacija sistemskih rizika mogla generirati. Početnu točku vježbe čine podaci za prvo tromjesečje 2026., a simulacija obuhvaća razdoblje od sedam tromjesečja, odnosno do kraja 2027. godine

 

Temeljni scenarij polazi od pretpostavke privremene geopolitičke eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koja dovodi do kratkotrajnog poremećaja u opskrbi energentima i rasta njihovih cijena, uz postupnu normalizaciju tržišnih uvjeta do kraja prve godine simulacije. U takvim okolnostima domaće bi gospodarstvo nastavilo rasti po umjerenim, ali i dalje pozitivnim realnim stopama od 2,6 % u 2026. i 2,5 % u 2027. godini, dok bi inflacija, pod utjecajem viših cijena energije, privremeno porasla na 4,6 % u 2026., a potom usporila na 3,5 % u 2027. godini. Sektor financijskih usluga zadržava otpornost na kratkoročne poremećaje, pri čemu većina njegovih dijelova nastavlja bilježiti rast imovine. Najsnažniji rast ostvarili bi mirovinski fondovi, čija bi imovina porasla za 6,3 % u 2026. i dodatnih 2,3 % u 2027. godini, ponajprije zahvaljujući stabilnim neto uplatama, unatoč privremenom padu prinosa u 2026. godini. Rast neto imovine UCITS fondova usporava, dok se imovina AIF-ova blago smanjuje, a poslovanje društava za osiguranje i leasing društava ostaje stabilno.

Stresni scenarij temelji se na produljenju geopolitičke krize i trajnijim poremećajima u globalnoj opskrbi energentima, što dovodi do snažnih inflacijskih pritisaka, usporavanja gospodarske aktivnosti i pogoršanja uvjeta na financijskim tržištima. Domaće bi gospodarstvo u takvim okolnostima zabilježilo recesiju, uz pad realnog BDP-a od 3,5 % u 2026. i 2,2 % u 2027. godini, dok bi inflacija porasla na 7,8 % odnosno 9,6 %. Kombinacija nepovoljnih makroekonomskih kretanja i korekcija cijena financijske imovine negativno bi se odrazila na sektor financijskih usluga. Imovina mirovinskih fondova smanjila bi se za 1,4 % u 2026. i dodatnih 5,3 % u 2027. godini, uz negativne prinose od -8,4 % odnosno -7,4 %, pri čemu bi stabilne neto uplate djelomično ublažile pad imovine. Investicijski fondovi bili bi snažnije pogođeni, uz smanjenje neto imovine od 12,5 % do kraja 2027., dok bi se imovina AIF-ova smanjila za 26 % tijekom simulacijskog razdoblja. Negativna tržišna kretanja odrazila bi se i na poslovanje društava za osiguranje, čija bi se imovina do kraja 2027. smanjila za 13,2 %, ponajprije zbog pada vrijednosti obvezničkog i dioničkog portfelja, uz istodobno pogoršanje profitabilnosti. Leasing društva pokazala bi relativno veću otpornost, iako bi se i u tom segmentu pogoršali pokazatelji profitabilnosti i kvalitete portfelja.

Rezultati provedene analize, koja pretpostavlja takav izrazito nepovoljan scenarij, upućuju na to da bi simulirani šokovi snažno pogodili cjelokupni sustav financijskih usluga te značajno pogoršali tržišne i financijske uvjete poslovanja uz značajne pritiske na profitabilnost, vrijednost imovine i kvalitetu portfelja. Posljedično bi se kroz materijalizaciju tržišnih i kreditnih rizika povećale sistemske ranjivosti cjelokupnog financijskog sustava. Ipak, rezultati analize ne upućuju na ugrožavanje stabilnosti sektora financijskih usluga u cjelini. Otpornost sektora i dalje je potpomognuta relativno visokim zalihama likvidnosti i kapitaliziranosti, dok bi stabilno tržište rada nastavilo podupirati neto priljeve u mirovinske fondove.

KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.