Savjet Hanfe

Zagreb, 4. prosinca 2025.

Na prvoj konstituirajućoj sjednici Savjeta Hanfe u petom sazivu članovi su reizabrali Kristijana Buka, predstavnika Grupacije mirovinskih fondova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore (HGK), na dužnost predsjednika Savjeta u sljedećem mandatnom razdoblju od četiri godine.

Sastav Savjeta, uz predsjednika Savjeta Kristijana Buka te predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Antu Žigmana, koji u radu Savjeta sudjeluje po službenoj dužnosti, čine i sljedeći članovi:

• Ivana Žepić, imenovana od strane Vlade Republike Hrvatske
• Ivana Ravlić Ivanović, imenovana od strane Vlade Republike Hrvatske
• Amalija Jurin, imenovana od strane Vlade Republike Hrvatske
• Davor Tomašković, predstavnik Udruženja osiguravatelja HGK-a
• Maja Bešević Vlajo, predstavnica Grupacije UCITS fondova i Grupacije AIF-ova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK-a
• Ivan Tadin, predstavnik Grupacije tržišta kapitala Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK-a
• Klaudija Karabuva Vidas, predstavnica Udruženja leasing društava HGK-a.

Savjet Hanfe savjetodavno je tijelo Hanfe, koje se od 2009. redovito sastaje i raspravlja o raznim temama povezanim s nebankarskim financijskim sektorom sa svrhom donošenja mišljenja te stručnih i znanstvenih savjeta usmjerenih na razvoj i unaprjeđenje nadzorne prakse. Savjet čini devet članova: predsjednik Upravnog vijeća Hanfe po službenoj dužnosti, pet članova koje biraju predstavnici udruga subjekata nadzora pri HGK-u i tri člana koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Članovi se imenuju na mandat u trajanju od četiri godine, uz mogućnost reizbora. Članovi Savjeta iz svojeg sastava biraju predsjednika Savjeta, također na četverogodišnji mandat i uz mogućnost reizbora.

Zagreb, 20. listopada 2025.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici razgovarali o smjernicama za osnaživanje financijske pismenosti građana u području osiguranja, pripremama za implementaciju europske direktive za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i reosiguranje (Direktiva IRRD) te o daljnjim aktivnostima u sklopu suradnje država srednje i istočne Europe (CSEE) usmjerenih na regionalnu integraciju i osnaživanje tržišta kapitala. Bilo je riječi i o poslovanju i prinosima mirovinskih fondova te aktualnostima i pozitivnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala.

Nove Smjernice za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske u području osiguranja donijet će jasne standarde postupanja za potrebe ujednačavanja prakse i poboljšavanja informiranosti postojećih i budućih korisnika usluga osiguranja. Transparentnost u komunikaciji, nepristranost prema pružateljima usluga, sveobuhvatnost informiranja i točnost temeljena na činjenicama ključna su načela Smjernica. Uporaba sadržaja s marketinškim porukama ili davanje prednosti određenim uslugama u procesu financijskog opismenjavanja neće biti dopušteni, a sadržaj edukativnih aktivnosti trebao bi biti usmjeren na osnove osiguranja, upoznavanje s pravom na odabir te na pojašnjenje postupaka osiguranja i prava korisnika osiguranja. Društva za osiguranja uputit će se na minimalno trogodišnje planiranje budžeta i aktivnosti te periodičko izvještavanje Hanfe o poduzetim aktivnostima u skladu sa Smjernicama.  

U tijeku su pripreme za implementaciju Direktive IRRD, čiju je transpoziciju u hrvatsko zakonodavstvo potrebno učiniti do kraja siječnja 2027. Svrha je Direktive IRRD uskladiti pravila i procedure za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje, kako bi se osiguralo da društva i nadležna tijela EU-a budu bolje pripremljena za suočavanje sa situacijama ozbiljnih financijskih poteškoća društava. Na taj će način javna tijela moći u slučaju potrebe intervenirati rano, brzo i prekogranično. Novim će se pravilima zaštititi osiguranici, dok će se minimalizirati utjecaj na gospodarstvo i financijski sustav te izbjeći potreba za korištenjem novca poreznih obveznika.

Predstavnica Ministarstva financija Republike Hrvatske iznijela je planove u vezi s nastavkom suradnje država CSEE regije (Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovačka i Slovenija) u području regionalne integracije i osnaživanja tržišta kapitala. U prethodnom razdoblju ministarstava i burze uključenih država CSEE regije potpisale su memorandume o razumijevanju, a u narednom se razdoblju očekuje potpisivanje memoranduma među regulatorima država CSEE regije te pokretanje projekta u okviru Instrumenta za tehničku potporu (TSI). Cilj je smanjivanje fragmentacije tržišta kapitala u regiji i poboljšanje njihove međusobne povezanosti. Usklađenje regulatornih i tržišnih praksi trebalo bi doprinijeti povećanju privlačnosti tržišta za ulagatelje, olakšati prekogranična ulaganja te potaknuti veći priljev međunarodnog kapitala u države sudionice.

Predstavnik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava prezentirao je pozitivne rezultate poslovanja mirovinskih fondova ostvarene u ovoj godini. Sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova (A, B i C) ostvarile su pozitivne rezultate, s naglašenim rastom i iznadprosječnim prinosima kod fondova kategorije A. Svi dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili su pozitivne prinose od osnutka. Kretanja na tržištu kapitala, posebno rast dioničkih indeksa i stabilni obveznički prinosi, pozitivno su utjecali na ukupne rezultate fondova, dok sama visina prinosa uvelike ovisi o strategiji ulaganja samog fonda i o tome je li politika ulaganja konzervativnija ili nešto dinamičnija.  

Poslovanje burze u trećem ovogodišnjem kvartalu prezentirala je predstavnica Zagrebačke burze (ZSE) te naglasila da su vidljiva odlična kretanja na tržištu. Svemu su značajno doprinijela dva uvrštenja na tržište, koja su ostvarila prikupljanje značajnih iznosa i utjecala na porast udjela transakcija malih ulagatelja. Porast prometa vidljiv je u redovnom i blok prometu dionicama te sveukupnom prometu svim instrumentima, a indeks CROBEX približava se razini od 4.000 bodova. Bilo je riječi i o budućim izmjenama Pravila burze te aktivnostima i inicijativama u kojima ZSE sudjeluje na nacionalnoj i razini EU-a, kao što su izmjene nacionalne regulative te Unija štednje i ulaganja.

ZAGREB, 29.8.2025.

Na sjednici Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) doneseno je rješenje kojim se daje suglasnost Financijskoj agenciji (FINA) za izravno stjecanje kvalificiranog udjela u društvu Zagrebačka burza d.d., i to u visini od preko 50 posto do 100 posto temeljenog kapitala i glasačkih prava tog društva. 

FINA sada raspolaže s 9,99 posto temeljnog kapitala i glasačkih prava u Zagrebačkoj burzi d.d., a dodatno stjecanje namjerava provesti putem dobrovoljne ponude za preuzimanje.

U postupku odlučivanja o izdavanju suglasnosti Hanfa je procjenjivala ugled i financijsku stabilnost FINA-e, posebno u odnosu na poslovanje burze. Također je, između ostaloga, procijenjen utjecaj potencijalnog stjecanja kvalificiranog udjela na zakonitost i regularnost poslovanja burze, strateško i operativno poslovanje burze, učinkovito provođenje nadzora nad burzom te nadzorne nadležnosti kao i djelotvornu razmjenu podataka.

U ovom postupku Hanfa je uzela u obzir i procjenu primjerenosti FINA-e s obzirom na njezino izravno vlasništvo u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. Zagreb, a time i neizravno vlasništvo u njegovu povezanom društvu SKDD-CCP Smart Clear d.d. 

Više detalja o ovom i drugim rješenjima s današnje sjednice Upravnog vijeća Hanfe potražite ovdje.

Zagreb, 07.07.2025.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici raspravljali o nizu aktualnih tema, među kojima su prijedlozi regulatornog i administrativnog rasterećenja poslovanja UAIF-ova putem izmjena Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, aktualnosti na tržištu kapitala, izazovi leasing društava u primjeni Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga te uloga mirovinskih fondova u procesu inicijalnih javnih ponuda.

Predstavnica Ministarstva financija predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojim se uvodi paket besplatnih usluga za potrošače. Cilj je zakonskim prijedlogom osigurati potrošačima temeljnu razinu financijske usluge koja će im biti dostupna bez naknade, odnosno potrošačima će se omogućiti pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova. Paket uključuje usluge poput otvaranja, vođenja i zatvaranja računa, internetskog i mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, podizanja i polaganja gotovog novca, priljeva platnih transakcija u eurima, izdavanja debitne kartice i izvršenja platnih transakcija, a posebno su zaštićeni umirovljenici i osjetljive skupine.

Prisutnima su predstavljeni i prijedlozi izmjena Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (ZAIF), kojima se želi dodatno osnažiti domaća fondovska industrija, osobito putem administrativnih i regulatornih rasterećenja UAIF-ova i depozitara. Ključni prijedlozi uključuju:

• ukidanje kategorije malih i uvođenje kategorije registriranih UAIF-ova na koje će se primjenjivati samo ograničeni dio ZAIF-a
• daljnju liberalizaciju srednjih UAIF-ova putem dodatnih iznimaka od primjene odredbi ZAIF-a i smanjenje zahtjeva za minimalni temeljni kapital,
• omogućavanje prekograničnog poslovanja srednjim i registriranim UAIF-ovima, ako je to dozvoljeno zakonodavnim okvirom druge države članice i dostave dokumentacije na engleskom jeziku
• regulatorno rasterećenje depozitara, prvenstveno ukidanjem obveze revizije poslova depozitara.

Cilj je predloženih izmjena povećati konkurentnost i privlačnost hrvatskog tržišta za upravitelje investicijskim fondovima, posebno u području AIF-ova poduzetničkog kapitala i AIF-ova rizičnog kapitala.

Savjetu je prezentirana i matrica klimatskih rizika, koju je Hanfa razvila kao alat za sustavno praćenje izloženosti sektora financijskih usluga klimatskim rizicima – fizičkim (npr. ekstremne vremenske nepogode) i tranzicijskim (npr. regulatorne promjene povezane s dekarbonizacijom). Ova matrica omogućuje bolji uvid u ranjivosti sustava, identifikaciju prioritetnih područja nadzora te podupire donošenje politika usmjerenih na jačanje otpornosti financijskog sektora i integraciju održivosti u poslovne modele.

Analiza pokazuje da su domaći institucionalni ulagatelji umjereno izloženi klimatskim rizicima, uz vidljiv trend smanjenja izloženosti. Fizički rizici osobito pogađaju društva za osiguranje i gospodarstvo u područjima s višim ocjenama rizika, dok tranzicijski rizici predstavljaju izraženiju prijetnju portfeljima investitora. Unatoč poboljšanjima u ESG ocjenama, smanjenje stvarnog ugljičnog otiska odvija se sporo, što potvrđuje potrebu za daljnjim ulaganjima u održivost i klimatsku prilagodbu.

Članovi Savjeta informirani su i o pozitivnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala u prvoj polovici 2025. godine, uključujući porast prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi, za gotovo 58 % te rast tržišne kapitalizacije za više od 18 %. Istaknuto je i kako je Hrvatska izabrana za sjedište regionalne kompanije čiji je cilj konsolidacija burzi srednje i jugoistočne Europe, čime će imati ključnu ulogu u procesu regionalne integracije tržišta kapitala, što je ujedno i jedan od strateških ciljeva usvojenog Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala.

Predstavljen je i plan razvoja SLB platforme za posudbu vrijednosnih papira, koja bi trebala biti u potpunosti operativna početkom 2027. godine, uz potporu SKDD-a i Zagrebačke burze. Ujedno je najavljen i završetak najvećeg privatnog inicijalnog javnog prikupljanja kapitala (IPO) na Zagrebačkoj burzi, odnosno uvrštenje dionica tvrtke Žito, čiji upis završava 9. srpnja.

U okviru teme članovi Savjeta razmotrili su dosadašnje te planirane budući IPO-ove, s naglaskom na njihovu važnost za jačanje tržišne dinamike i širenje investicijskih prilika.

Predstavnica Udruženja leasing društava predstavila je izazove u primjeni Zakona o pristupačnosti proizvoda i usluga, koji prenosi Direktivu (EU) 2019/882 u hrvatsko zakonodavstvo. Leasing društva suočavaju se s nizom prepreka, uključujući nepostojanje podzakonskih akata, kratke rokove i znatna financijska ulaganja potrebna za digitalnu prilagodbu dokumentacije osobama s invaliditetom.

Iako već postoji pravna osnova za pojedinačne prilagodbe u poslovanju, društva ističu potrebu za dodatnim pojašnjenjima i tehničkim rješenjima, osobito kada se radi o osobama kojima je potreban poseban oblik komunikacije ili dokumentacije.

ZAGREB, 14. travnja 2025.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici upoznati s paketom pojednostavljenja koja nas očekuju u području izvještavanja o održivosti, Strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala 2025. – 2030. i pripadajućim akcijskim planom. Najavljen je i test otpornosti na stres u sektoru osiguranja koji će Hanfa provesti tijekom ove godine, a bilo je riječi i o aktualnostima na tržištu kapitala i tržišnim utjecajima na poslovanje mirovinskih fondova. 

Predstavnica Ministarstva financija prezentirala je članovima Savjeta Omnibus paket pojednostavljenja iz područja izvještavanja o održivosti. Naime, Europska komisija predložila je krajem veljače dva zakonodavna akta kojima se odgađa primjena zahtjeva za izvještavanje o održivosti – tzv. stop-the-clock i content prijedloge.

Prvi je već izglasan početkom travnja te se očekuje njegova objava u službenom listu, a nakon što u cijelosti stupi na snagu, doći će do pomicanja propisanih rokova izvještavanja o održivosti. Za velike poduzetnike rok će biti pomaknut na 2027. godinu (prvi izvještaji u 2028.), a za male i srednje poduzetnike uvrštene na burzu na 2028. (prvi izvještaji u 2029.). Taj će prijedlog utjecati i na hrvatsko zakonodavstvo na način da će zahtijevati izmjenu rokova u Zakonu o računovodstvu i Zakonu o tržištu kapitala, najkasnije do kraja ove godine.

Drugi, tzv. content prijedlog trebao bi u konačnici donijeti promjenu u pogledu obuhvata obveznika izvještavanja, tj. osloboditi te obaveze kategoriju malih poduzetnika uvrštenih na burzu, kao i preciznije definirati ostale kategorije obveznika. Time će doći do smanjenja broja obveznika u Hrvatskoj sa sadašnjih 500-tinjak na njih oko 100.

Članovi Savjeta upoznati su i sa Strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala 2025. – 2030. i pripadajućim Akcijskim planom 2025. – 2026., koje je krajem ožujka usvojila Vlada RH. Riječ je o dokumentima koji predstavljaju temelje za sigurnije, likvidnije i konkurentnije tržište kapitala u Hrvatskoj, a u čijoj je izradi Hanfa aktivno sudjelovala s ciljem unaprjeđenja regulatornog okvira i stvaranja poticajnijeg okruženja za ulagatelje i izdavatelje. Provedba tih mjera i aktivnosti trebala bi potaknuti i oživjeti tržište kapitala u Hrvatskoj te na njega privući međunarodna ulaganja i kapital.

Tijekom sjednice bilo je riječi i o pozivu na javnu raspravu koju je pokrenula Hanfa s ciljem regulatornog rasterećenja na tržištu investicijskih fondova. Komentare na objavljeni dokument „Uklanjanje prekomjerne regulacije (tzv. gold plating) iz zakonodavnog okvira za alternativne investicijske fondove i UCITS fondove u Republici Hrvatskoj“ moguće je dostaviti do 2. svibnja 2025.

Dokument sadrži moguće prijedloge rasterećenja koji su potkrijepljeni objašnjenjima, analizama, pozivanjem na propise EU-a i zakonske odredbe te usporedbu s praksama drugih država članica. Nakon završetka savjetovanja planirana je izrada izvješća te prijedloga i nacrta zakona koji će biti upućen kao prijedlog Ministarstvu financija.

Prisutnima su predstavljene i najnovije aktivnosti na europskoj razini u pogledu uvođenja kraćeg ciklusa namire T+1, čiji je cilj poticanje konkurentnosti tržišta kapitala EU-a na globalnoj razini i napredovanja prema Uniji za štednju i ulaganja. Planirani je rok za prelazak na kraći ciklus namire T+1 u EU-u 11. listopada 2027.

U području osiguranja najavljen je test otpornosti na stres za pojedinačna društva za osiguranje i grupe koji će Hanfa provesti tijekom ove godine. To je jedan od važnih alata kojim se procjenjuje otpornost sektora osiguranja na moguće ekonomske i financijske šokove.

Članovi Savjeta raspravljali su tijekom sjednice i o kretanjima na Zagrebačkoj burzi (ZSE) i utjecaju Trumpove politike i svjetskih tržišta kapitala na poslovanje hrvatskih mirovinskih fondova. S obzirom na njihovu relativno malu izloženost inozemnim dionicama taj utjecaj za sada nije značajan.

Zagrebačka burza u prvom je kvartalu ostvarila porast prometa, ali i nekoliko novih uvrštenja, i to dionice društva ING-GRAD d.d., obveznice Jadran-galenskog laboratorija d.d. i četiriju trezorskih zapisa RH. Osim toga, bilo je riječi i o izmjenama pravila za izračun indeksa, što će se uskoro naći u javnoj raspravi. Tom prilikom bilo je riječi i o izmjenama tzv. Uredbe Benchmark, koje će stupiti na snagu početkom sljedeće godine.

Govorilo se i o iskustvima u vezi s početkom primjene Zakona o provedbi Uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA): Hanfi su do sada prijavljena četiri značajna incidenta iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). Za predstavnike društava obveznika DORA-e Hanfa je početkom travnja održala webinar o tome kako pripremiti podatke za Registar informacija pružatelja usluga (ROI) te su razjašnjena otvorena pitanja.

ZAGREB, 17. prosinca 2024.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici raspravljao o Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija u financijskom sektoru za 2025., analizirao rizičnost otvorenih investicijskih fondova s dospijećem, raspravljao o prinosima obveznih mirovinskih fondova u ovoj godini, ali i poslovanju leasing društava te drugim aktualnostima financijskog tržišta.

S obzirom na značajan porast imovine otvorenih investicijskih fondova s rokom dospijeća posljednjih godina analiza njihova poslovanja i procjena rizičnosti bila je jedna od tema današnje sjednice. Njihov se broj i vrijednost neto imovine u posljednje tri godine kontinuirano povećava pa su tako krajem rujna na tržištu poslovala 43 otvorena investicijska fonda s dospijećem, ukupne neto imovine 667,6 milijuna eura. To je činilo 22,9 posto neto imovine svih otvorenih investicijskih fondova krajem rujna ove godine.

Riječ je o relativno konzervativnim fondovima koji dominantno ulažu u obveznice te su ponajprije konkurencija klasičnim obvezničkim investicijskim fondovima. Na tržištu su se pozicionirali kao relativno manje rizična kategorija no ipak su izloženi određenim sistemskim rizicima u obliku niže likvidnosti i visoke koncentracije ulaganja.

Članovi savjeta tijekom sjednice su upoznati i s rezultatima poslovanja mirovinskih fondova u 2024. godini. Sve kategorije fondova, a gotovo i sve klase imovine, u prosjeku su ostvarile pozitivne prinose. Pri tome su u prvih 11 mjeseci najveći prinos ostvarili fondovi kategorije A od 11,35 posto, fondovi kategorije B 9,76 posto a kategorije C 3,41 posto.

Istaknuto je kako je Ministarstvo financija objavilo popis obveznika izvještavanja o održivosti za 2024. godinu te je bilo riječi o instrumentima za tehničku potporu Europske komisije koji bi trebali doprinijeti boljem izvještavanju o održivosti poduzetnika u okviru CSRD direktive, a mjere podrške bit će usmjerene na izgradnju njihovih kapaciteta u tom segmentu.

Zasebnu temu činila je i revizija UCITS i AIFMD direktiva koje se odnose na rad otvorenih i alternativnih investicijskih fondova i njihove implementacija u domaće zakonodavstvo. To će donijeti promjene u području upravljanja likvidnošću, području odobravanja zajmova kod alternativnih investicijskih fondova, prekograničnog pružanja usluga depozitara, a uvest će se i novi zahtjevi kod izdavanja odobrenja za rad fondova te proširiti obaveze izvještavanja ulagatelja i regulatora i drugo. Spomenute izmjene implementirat će se kroz izmjene Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, zakona o alternativnim investicijskim fondovima i Pravilnika o vrstama alternativnih investicijskih fondova do kraja sljedeće godine.

Uz to, bilo je riječi i o aktualnostima s tržišta kapitala te porastu tržišne kapitalizacije, prometa dionicama i burzovnog CROBEX indeksa u 2024. godini te donošenju strategije i akcijskog plana za razvoj tržišta kapitala. Predstavljena je i inicijativa Ministarstva financija i Hanfe o održavanju kvartalnih savjetovanja s članovima novoosnovane Zajednice izdavatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a što bi trebalo postati tradicionalno te doprinijeti otvorenoj razmjeni mišljenja o aktualnim izazovima industrije.

Prisutnima je prezentiran i ovogodišnji porast tržišta leasinga, a tom prilikom raspravljalo se i o načinima financiranja premija osiguranja primateljima leasinga. S obzirom na to da se takva dodatna usluga nudi u slučajevima operativnog leasinga postavilo se pitanje je li potrebno i zakonski moguće tako nešto ponuditi i kod financijskog leasinga. Prijedlog Udruženja leasing društava predlaže da se ide u tom smjeru no o tome će u budućnosti biti potrebno zatražiti službeni stav.

ZAGREB, 14. listopada 2024.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici raspravljao o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima te pripremi nebankarskog financijskog sektora za primjenu DORA-e (Uredba EU-a o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor) te njezinu utjecaju na upravljanje mirovinskim fondovima u Hrvatskoj.

Predstavnik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima predstavio je, uz postojeće prijedloge izmjena Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, i dodatne prijedloge izmjena.

Tako se u segmentu poslovanja otvorenih investicijskih fondova razgovaralo o reguliranju dana upisa u registar fonda i raspolaganju uplaćenim sredstvima, definiranju pojma seed money kod početne uplate u fond, skraćivanju minimalne obaveze obustave izdavanja i otkupljivanja udjela u slučaju pripajanja fondova te izuzimanju portfelja iz ukupne izloženosti pojedinog društva prema jednom izdavatelju.

Kod izmjene Zakona o alternativnim investicijskim fondovima Udruženje predlaže tri dodatne izmjene. One se odnose na reguliranje dana upisa u registar fonda i raspolaganje uplaćenim sredstvima, olakšavanje prekograničnog poslovanja te na nadopunu članka 16. Zakona kao tehničku nadopunu/ispravak.

Osim toga, članovi Savjeta informirani su o tome da su pripremljeni nacrti sektorskih propisa i Zakon o provedbi Uredbe DORA te da možemo očekivati da će stupiti na snagu u predviđenom roku, 17. siječnja 2025. Pri tome je važno napomenuti da je Ministarstvo financija prihvatilo prijedlog odgode primjene DORA-e za obvezna mirovinska društva na godinu dana.

Inače, ta je Uredba na razini EU-a donesena s obzirom na činjenicu da financijski sektor snažno ovisi o tehnologiji i tehnološkim kompanijama za pružanje financijskih usluga te da IKT rizici (rizici informacijsko-komunikacijske tehnologije) mogu izazvati značajne prekide u pružanju financijskih usluga te prouzročiti značajne financijske gubitke.

Njezina će primjena donijeti brojne koristi za članove mirovinskih fondova, poput bolje operativne otpornosti, boljeg upravljanja rizicima, bržeg i boljeg odgovora na kibernetičke incidente te bržeg oporavka u takvim slučajevima. Primjena DORA-e poticat će društva i na usvajanje novih tehnologija i operativnih praksi što će rezultirati i inovativnošću i boljom učinkovitošću poslovanja za njihove članove.

No, uz koristi, njezina će primjena donijeti i nove izazove, poput troškova usklađivanja i implementacije, većih zahtjeva za izvještavanje, složenosti propisa, zahtijevat će se nadzor dobavljača i slično.

Za samu Hanfu, kao regulatora, značit će dodatno regulatorno opterećenje i više nadzora, što će zahtijevati i dodatne ljudske i materijalne resurse.

Osim navedenog jedna od tema sastanka odnosila se na izloženost sektora financijskih usluga klimatskim rizicima, s osvrtom na trenutačno stanje te na jaz kod osiguranja od prirodnih katastrofa. Članovi Savjeta informirani su i o aktualnostima iz djelokruga Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost Ministarstva financija te o utjecaju nove Direktive 2023/2225 o ugovorima o potrošačkim kreditima (CCD 2) na ugovore o financijskom leasingu. Bilo je riječi i o aktualnostima s tržišta kapitala i strategiji razvoja te provedenoj vježbi otpornosti na kibernetičke incidente.

Zagreb, 15. srpanj 2024.

Na danas održanoj sjednici Savjeta Hanfe raspravljalo se između ostalog o novim regulatornim promjenama, aktualnim trendovima na tržištu financijskih usluga i inicijativama koje će biti korisne za daljnje promjene i razvoj održivog financijskog tržišta.

Početak korporativnog izvještavanja o održivosti 

Na sjednici Savjeta raspravljeno je o novoj regulativi - Zakonu o računovodstvu i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koje je Ministarstvo financija pripremilo radi prijenosa EU Direktiva u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (CSRD). Spomenuti zakoni usvojeni su na sjednici Vlade Republike Hrvatske 26. lipnja 2024., doneseni na sjednici Hrvatskog sabora 12. srpnja 2024. te se očekuje skora objava u Narodnim novinama.

Slijedom njih će u 2025. započeti izvještavanje o održivosti za poslovnu godinu 2024., a tako i nadalje za dio poduzetnika koji su kao obveznici utvrđeni u navedenim zakonskim prijedlozima. Radi pripreme navedenih zakonskih prijedloga ministar financija je donio i Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu zakona kojima se u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi CSRD, koja je u konačnici imala oko 30 članova iz niza institucija i udruženja. 

CSRD, EU taksonomija - Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088) i  SFDR - Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga tri su međusobno ovisna propisa čiji cilj je stvoriti temelje za prelazak na ulaganje u održive gospodarske djelatnosti usklađene s EU taksonomijom, pomažući ulagateljima prepoznati takve djelatnosti.

Naime, prelazak na održivi razvoj zahtijeva očuvanje prirodnih resursa i poštivanje ljudskih i društvenih prava pri čemu je klimatska politika važan aspekt jer je potreba za ograničavanjem i ublažavanjem posljedica klimatskih promjena sve veća.

Nakon EU taksonomije i SFDR-a, CSRD predstavlja završni korak koji će omogućiti razumljivije i lakše usporedive informacije o održivosti. Novo izvještavanje o održivosti proširit će krug obveznika izvještavanja, izvještaj će biti opsežniji i sastavljen primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), bit će sastavni dio izvještaja poslovodstva te će morati biti objavljen u jedinstvenom elektroničkom formatu (engl. eXtensible Business Reporting Language).

Porezne olakšice poslodavcima na uplate za dobrovoljnu mirovinsku štednju

Na Savjetu je od strane mirovinskih društava predstavljen prijedlog o povećanju poreznih olakšica poslodavcima na uplate zaposlenicima za dobrovoljnu mirovinsku štednju. 

Uslijed rasta prosječnih plaća u Republici Hrvatskoj, vrijednost porezne olakšice smanjila se s 6,5% bruto plaće u 2010. godini na 3,9% u veljači 2024. godine. Da bi se postigla razina prethodnog razdoblja, predlaže se povećanje porezne olakšice za poslodavce na uplatu u dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Istaknuto je da je povećanje poreznih olakšica ključno za poticanje poslodavaca na veća ulaganja u mirovinsku štednju zaposlenika, što će rezultirati boljim mirovinskim primanjima i većom financijskom sigurnošću u starosti. Posebno imajući u vidu da stopa zamjene mirovina (omjer prosječne mirovine i prosječne plaće pri umirovljenju) u Hrvatskoj iznosi 29%, što je značajno ispod prosjeka EU od 45% te da se očekuje daljnji pad na 26,4% do 2045. i 23,7% do 2070. godine. 

O svemu je svakako važan i konstruktivan dijalog sa poslodavcima budući da uplatom u dobrovoljnu mirovinsku štednju poslodavci povećavaju sigurnost radnika, dodatno ih stimuliraju i smanjuju porezno opterećenje dohotka. Isplate bonusa i drugih nagrada putem mirovinskog fonda smanjuju ukupne troškove za poslodavca, dok se istovremeno povećava motivacija i lojalnost zaposlenika.

Sanacijski kolegij za SKDD-CCP SMART CLEAR 

U skladu s Uredbom (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, Hanfa je uspješno uspostavila sanacijski kolegij za SKDD-CCP SMART CLEAR 

Uredba CCP RRR nalaže sanacijskim tijelima središnjih drugih ugovornih strana da osnuju sanacijske kolegije kako bi osigurali učinkovit okvir za oporavak i sanaciju. Hanfa je, kao sanacijsko tijelo SKDD-CCP SMART CLEAR, zadužena za osnivanje, upravljanje i predsjedanje sanacijskim kolegijem, čime se omogućuje koordinirano djelovanje u slučaju potrebe za sanacijom ove financijske institucije.

Sanacijski kolegij SKDD-CCP-a uključuje sedam institucionalnih članova, među kojima su različita domaća i strana nadzorna i sanacijska tijela. Ovaj kolegij pruža platformu za suradnju i koordinaciju, omogućujući objedinjavanje različitih perspektiva i iskustava kako bi se što točnije procijenile moguće posljedice neuspjeha CCP-a i provele odgovarajuće strategije sanacije.

Uspostava sanacijskog kolegija predstavlja važan korak u osiguranju stabilnosti i otpornosti financijskog sustava Republike Hrvatske, čime se dodatno jača povjerenje u tržišne infrastrukture i financijske institucije.

Trendovi na tržištu investicijskih fondova

Na Savjetu je također predstavljen i pregled trenutnih kretanja i stanja na tržištu UCITS fondova u Hrvatskoj, uz usporedbe s trendovima na razini Europske unije. Ukupna imovina UCITS fondova trenutno iznosi 2,67 milijardi eura i kontinuiranom je rastu od sredine 2023. godine. Tijekom 2024. rast imovine najviše potiču novčani fondovi što je rezultat činjenice da ulagači u Hrvatskoj više preferiraju sigurniji oblik ulaganja. 

U Europskoj uniji pak najznačajniji doprinos rastu u 2024. daju obveznički fondovi, a EU ulagači bolje anticipiraju buduća kretanja na financijskim tržištima. U domaćoj strukturi prema vrsti fondova, najzastupljeniji su tzv. fondovi s dospijećem (21,36%), kratkoročni obveznički fondovi (21,02%) te dionički fondovi (18,31%).

Pripreme za izvještavanje o štetnim učincima prema SFRD Uredbi

Na sjednici Savjeta raspravljeni su i rezultati analize provedene u svrhu izvještavanja europskih nadzornih tijela (ESMA, EIOPA i EBA) o objavama o uzimanju u obzir štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti (PAI – principal adverse impact), kako bi europska nadzorna tijela temeljem tih informacija mogla podnijeti izvješće Europskoj komisiji o najboljim praksama te s preporukama u vezi standarda za dobrovoljno izvještavanje,  sukladno Uredbi (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR).

Uredba zahtijeva od sudionika na financijskim tržištima da na svojim internetskim stranicama objavljuju informaciju uzimaju li u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.

Europska nadzorna tijela (ESA) podnijela su svoja prva izvješća u rujnu 2022. godine, koja uključuju najbolje prakse i preporuke za dobrovoljno izvješćivanje, a ove godine se prikupljaju podaci za treći takav izvještaj. Hanfa je analizirala objave 41 subjekta, uključujući investicijska društva, kreditne institucije, društva za upravljanje investicijskim fondovima, osiguravajuća društva, mirovinska osiguravajuća društva, mirovinska društva. 

Provedena analiza ukazuje na potrebu za poboljšanjem vidljivosti i dostupnosti objava, jasnijim povezivanjem s PAI pokazateljima i detaljnijim opisima metodologije i poduzetih radnji za smanjenje štetnih učinaka.

Ministarstvo financija i Hanfa će nastaviti raditi na unapređenju transparentnosti i usklađenosti subjekata s odredbama SFDR Uredbe, kako bi se osiguralo odgovorno poslovanje i održivo ulaganje na tržištu financijskih usluga.

Razvoj tržišta kapitala

Trgovina na Zagrebačkoj burzi obilježena je u prvoj polovici godine pozitivnim trendovima i u smislu porasta prometa i u smislu porasta vrijednosti indeksa. Fokus aktivnosti Burze je trenutno na implementaciji DORA regulative koja ima za cilj ojačati otpornost financijskih institucija na izazove koje donosi prijelaz sve većeg dijela poslovanja financijskih institucija u digitalnu sferu.

Članovi Savjeta pozdravljaju inicijativu da Hanfa i Ministarstvo financija zajednički održavaju redovite kvartalne ili okrugle stolove s nebankarskom financijskom industrijom, na kojima će se raspraviti o potencijalnim problemima u regulatornom okviru, a koji mogu kočiti razvoj tržišta kapitala (uključujući i osiguranje) u Hrvatskoj. Kao dio strateškog okvira razvoja tržišta kapitala, Ministarstvo financija i Hanfa će revidirati regulatorni okvir s ciljem uklanjanja prekomjerne regulacije, što se posebno odnosi na "gold plating" (praksa propisivanja dodatnih ili strožih nacionalnih pravila povrh onoga što je propisano EU regulativom). 

Osim ex post revidiranja postojećeg zakonodavnog okvira, na ovaj način će se provoditi aktivan dijalog s industrijom ex ante kod donošenja novih propisa, uključujući i pravilnike koje donosi Hanfa. Okruglim stolovima će prethoditi razdoblje prikupljanja informacija od industrije o potencijalnim temama od interesa za tržište, od praktičnih problema s kojima se dionici susreću u svom poslovanju, do strateških pitanja koja zahtijevaju  holistički pristup. Okrugli stolovi bi se provodili u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, uz prisutnost predstavnika svih udruženja subjekata nadzora Hanfe (udruženja pri HGK, HUO i UMFO), pri čemu bi se osiguralo sudjelovanje i izdavatelja na burzi. Na ovaj način se uspostavlja strukturirani redoviti dijalog sa svim dionicima na tržištu, kroz koji se može pravovremeno ukazati na postojeće i potencijalne probleme u regulatornom okviru i funkcioniranju tržišta kapitala. 

Zagreb, 25. ožujak 2024. 

Na sjednici Savjeta Hanfe raspravljalo se između ostalog o preduvjetima i inicijativama važnima za provedbu zelene tranzicije i razvoj korporativnog upravljanja, zaštiti od klimatskih katastrofa, budućim zakonima i propisima koji će regulirati financijsko tržište te ostalim aktualnostima u sektoru financijskih usluga.

Tako su članovima predstavljene inicijative Ministarstva financija s ciljem podrške financijskom sektoru i ostalim dionicima u procesu zelene tranzicije i ispunjenja ciljeva utvrđenih u Europskom zelenom planu i Pariškom sporazumu. Pravovremena i adekvatna prilagodba financijskog sektora bit će od ključne važnosti za uspjeh tranzicije prema održivom gospodarstvu. Stoga je uspostavljena zajednička platforma za razmjenu informacija i poticanje doprinosa financijskog sektora. Podrška financijskom sektoru poticat će se daljnjim jačanjem nužnih administrativnih kapaciteta, ali i kroz suradnju na globalnoj razini, posebice kroz aktivnosti europske Koalicije ministara financija za klimatske aktivnosti, te punom operacionalizacijom rada Foruma za podršku održivom financiranju.

Također, članovi Savjeta upoznati su i s potencijalnim štetama od prirodnih katastrofa. Na tržištu osiguranja u Republici Hrvatskoj, ponuda osiguranja od prirodnih nepogoda obuhvaća osiguranje od različitih rizika kao što su tuča, oluja, poplava, potres i slijeganje tla. Premda su ta osiguranja dostupna, udio premija za njihovu zaštitu ostaje relativno nizak. Rizik od potresa prosječno čini 1,2%, dok rizik od poplava iznosi svega 0,5% svih premija društava za osiguranje.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) razvilo je online nadzornu ploču koja prikazuje razinu osiguranja i ranjivost europskih zemalja na rizike od prirodnih katastrofa. Hrvatska se tu ističe kao treća zemlja po nedostatnosti osiguranja od tih rizika, iza Grčke i Italije. S obzirom na rastući intenzitet i učestalost tih događaja, potrebno je razmotriti modele obveznog osiguranja rizika od prirodnih katastrofa koje su usvojile druge zemlje članice EU-a. Primjeri dobrih praksi poput francuskog, islandskog, lihtenštajnskog (švicarskog) i rumunjskog modela, mogu poslužiti kao smjernice za podizanje razine osiguranja u Hrvatskoj.

Članovi Savjeta pritom su raspravljali i o aktualnostima na Zagrebačkoj burzi, uključujući promete, uvrštenja i izvršenja financijskih instrumenata. Posebna pažnja posvećena je prilagodbi modela računa vrijednosnih papira pri SKDD-u, kako bismo se uskladili s tržišnim praksama EU-a, što je neophodno za migraciju poslovanja SKDD-a na europske sustave.

U svjetlu jačanja ESG (Environmental, Social, Governance) regulative, istaknuto je kako Zagrebačka burza intenzivno radi na uspostavljanju ESG rejtinga i indeksa koji će transparentno ocjenjivati relativnu uspješnost izdavatelja u ESG standardima. Takvi projekti dio su razvojne strategije Zagrebačke burze, usmjerene na jačanje kapaciteta tržišta kapitala u skladu sa suvremenim ciljevima održivosti.

Također, raspravljalo se i o sudjelovanju u The Advisory Group on Market Infrastructures for Securities and Collateral (AMI-SeCo) pod vodstvom ESB-a te osnivanju Nacionalne savjetodavne skupine za infrastrukture tržišta kapitala, u skladu s odlukom HNB-a od 16. veljače 2024. Ova inicijativa okuplja Hanfu, SKDD, SKDD CCP Smart Clear, izdavatelje, brokere, skrbnike, Zagrebačku burzu i kreditne institucije s ciljem podrške razvoju, implementaciji i radu T2S-a.

Pritom je spomenuta važnost izrade Nacrta izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima s ciljem implementacije preporuka OECD-a u za razvoj korporativnog upravljanja. Raspravljalo se o potrebi jasnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti transakcija povezanih strana, pojašnjenju pravila dioničarskih sporazuma te poticanju neovisnosti nadzornih i revizijskih odbora u poduzećima.

Zagreb, 23. listopada 2023.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici, između ostalog, razmatrali izloženost sektora financijskih usluga sistemskim rizicima, ključne komponente održivog financiranja i ESG čimbenike, distribuciju udjela u UCITS fondovima u poslovnicama banaka i aktualnosti na tržištu kapitala.

Ukupna ocjena sistemskih rizika sektora financijskih usluga smanjena je u prvih devet mjeseci 2023., ali i dalje se nalazi u zoni povišenih sistemskih rizika. Inflacija je blago usporila, a povoljni uvjeti na tržištu rada doprinijeli su smanjenju sistemskih rizika u makroekonomskom okružju. Pristupanje Hrvatske europodručju smanjilo je valutni rizik i ukupnu izloženost sektora financijskih usluga sistemskim rizicima te se pozitivno odrazilo na kreditni rejting Republike Hrvatske, a koji su sredinom 2022. i po okončanju postupka pristupanja europodručju poboljšale sve tri agencije. U okolnostima visokih makroekonomskih, monetarnih, financijskih i geopolitičkih rizika glavni rizici za domaći sektor financijskih usluga i dalje su kamatni i tržišni rizici.

Pri razmatranju aktualnih događanja na području održivog financiranja posebno je istaknuto kako je takvo financiranje postalo imperativ današnjice te ima ključnu ulogu u dugoročnoj zaštiti tržišta i društva. Ono ne podrazumijeva samo „zeleno“ financiranje nego i proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluka o ulaganju te zahtijeva nove pristupe i strategije u osiguranju održive budućnosti. Članovi Savjeta upoznati su i s uočenim izazovima s kojima se u kontekstu ESG-a susreću društva na tržištu osiguranja. Trenutačno stanje na tržištu u Hrvatskoj pokazuje da se od ukupno osam društava za osiguranje koja u portfelju imaju investicijske proizvode osiguranja samo kod dva proizvoda promiču okolišna i društvena obilježja, a nijedan proizvod na hrvatskom tržištu nema za cilj održivo ulaganje. Neovisno o kompleksnoj i opsežnoj regulativi koja obuhvaća mnoge poslovne procese društava, a koja se konstantno nadopunjava i razvija, Hanfa će dodatno poticati društva na održiva ulaganja i razvoj proizvoda usmjerenih prema održivosti.

Tijekom Savjeta predstavnici Hanfe održali su prezentaciju o distribuciji udjela u UCITS fondovima u poslovnicama banaka. Iz prikazanih kretanja u posljednje tri godine vidljiv je značajan pad iznosa distribucije udjela u UCITS fondovima u 2. kvartalu 2022. godine, koji je najvećim dijelom uzrokovan ratom u Ukrajini i negativnim kretanjima na tržištima kapitala koje je on potaknuo, kao i pojavom inflacije i dizanjem kamatnih stopa, što je negativno utjecalo na prinose obvezničkih fondova. Hanfa će nastaviti pojačanu kontrolu primjene europske regulative kako bi se ulagateljima pružale kvalitetnije informacije o rizicima investicijskih proizvoda koje nude investicijska društva i društva za upravljanje investicijskim fondovima. 

Na sjednici Savjeta bilo je riječi i o aktualnostima na tržištu kapitala i istraživanju o stanju tržišta kapitala koju je izradila CFA Udruga Hrvatska. Temeljem istraživanja radi se na  strategiji, a kao ključne promjene potrebne za razvoj predlažu se porezne reforme, kategorizacija tržišta kao emerging marketa te uvođenje investicijskih računa s poreznim poticajima za ulagatelje.

Članovima Savjeta prezentirana je i analiza hrvatskog mirovinskog sustava prema Mercer CFA Institute Global Pension Indexu, prema kojem je hrvatski mirovinski sustav dobio ocjenu C+ (raspon od A do E). Ocjena C+ opisno odgovara sljedećoj procijeni: sustav ima dobre postavke/regulativu, ali ima i velike rizike i nedostatke koje treba riješiti; bez poboljšanja njegova učinkovitost i dugoročna održivost mogu se dovesti u pitanje. 

Ukupna ocjena sastojala se od procijene triju kriterija – adekvatnosti, održivosti i integriteta. U pogledu adekvatnosti i održivosti Hrvatska stoji nešto slabije u odnosu na kriterij integriteta, u kojem se ocjenjuje cjelovitost i pouzdanost sustava na temelju regulacije, načina upravljanja, zaštite, transparentnosti i troškova poslovanja. Hrvatska je uz Poljsku jedina srednje europska zemlja koja je razmatrana u ovoj analizi te je prema svom poretku u rangu nekih drugih zapadnoeuropskim zemljama poput Francuske i Španjolske te ispred Italije, Austrije i Poljske. Članovi Savjeta zaključili su kako je prema Mercerovoj ljestvici hrvatski mirovinski sustav dobio pozitivnu međunarodnu ocjenu. 

Zagreb, 10. srpnja 2023.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici između ostalog razmatrali nove pristupe i strategije u osiguranju za održivu budućnost uzimajući u obzir inflaciju, digitalnu transformaciju, klimatske promjene, geopolitičke promjene i nesigurnost te ekonomsku nejednakost.

Inflacija te rast cijena i kamatnih stopa imaju značajan utjecaj na sve dionike na tržištu osiguranja. Osiguratelji u tim okolnostima posebno moraju voditi računa o održivim strategijama ulaganja i doprinosima smanjenju negativnih efekata inflacije distribucijom održivih proizvoda osiguranja te biti na oprezu zbog pojačanog rizika otkaza i raskida ugovora. Nadzorna tijela na nacionalnoj i europskoj razini sa svoje strane aktivno rade na praćenju procesa nadzora i upravljanja proizvodima te informiranju potrošača o utjecaju inflacije na financijske usluge, a sve u cilju zaštite potrošača. Ujedno, velika se pozornost kroz smjernice i regulativu usmjeruje na rizike povezane s digitalizacijom osiguranja i buduću ulogu osiguratelja u zaštiti poduzeća i građana od klimatskih budućih nepogoda.

Naime, diljem Europske unije sve su češći ekstremni vremenski događaji i prirodne katastrofe kao što su poplave, suše, toplinski udari i oluje, koji povećavaju rizik od štetnih posljedica za građane te privatni i javni sektor. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) izradilo je Prvu europsku nadzornu ploču koja će pratiti jaz u zaštiti od osiguranja od prirodnih katastrofa. Trenutačna analiza pokazuje da je osigurana samo četvrtina ukupnih gubitaka uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama i klimatskim događajima te prirodnim katastrofama u Europi. U Hrvatskoj je iskazan najveći jaz u zaštiti od potresa, dok je na drugom mjestu vidljiva velika nedostatnost osiguranja od poplava. Velike kiše i poplave rijeka tijekom cijele godine, kao i devastirajući požari ljeti postaju sve realniji rizik u Republici Hrvatskoj.

Kako bi potaknuli pokrivenost osiguranjem na razini cijelog EU-a, EIOPA i ESB predlažu da osiguratelji osmisle svoje police osiguranja koje bi jače potaknule kućanstva i tvrtke na zaštitu od nepogoda, a jedno od mogućih rješenja jest i da vlade uspostave javno-privatna partnerstva i potpore za djelomično pokrivanje troškova koje bi osiguratelji mogli imati u slučaju velikih katastrofa.

Članovi Savjeta upoznati su i s prijedlozima regulative za uspostavu digitalnog eura koje je Europska komisija objavila 28. lipnja 2023. Prema istraživanju Europske komisije 60 % građana EU-a i dalje želi imati opciju korištenja gotovine, no broj ljudi koji plaćaju digitalno povećava se. Digitalni euro izdavala bi Europska središnja banka te je on nadopuna gotovini (kovanicama i novčanicama eura), a ne njegova zamjena. Dodatna je opcija za svakodnevna digitalna plaćanja ili prijenos novca između korisnika te je izravno dostupan svim građanima i nefinancijskim trgovačkim društvima/obrtnicima europodručja bez plaćanja troškova za potrošače. Digitalni euro predstavljao bi obvezu središnje banke (jednako kao i gotovina danas).

Na sjednici Savjeta bilo je riječi i o aktualnostima na tržištu kapitala i o prijedlozima Zagrebačke burze za dodatnu segmentaciju tržišta. Raspravljalo se i o glavnim promjenama iz nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je usvojen na sjednici Vlade RH 30. lipnja ove godine. Pritom su predstavljeni i prijedlozi zakonskih promjena u sustavu mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava koje će Udruženje društava za upravljanje mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) uputiti Ministarstvu rada i mirovinskih sustava, obitelji i socijalne politike na daljnju raspravu.

Zagreb, 13. veljače 2023.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici razmatrali stanje i potrebne izmjene na tržištu polica osiguranja za otplatu kredita, odnosno kod tzv. CPI (credit protection insurance) proizvoda. Nakon provedenih nadzora Hanfe te ranijih upozorenja EIOPA-e (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) izrečene su prve nadzorne mjere zbog nezakonitosti u dijelu sustava nadgledanja i upravljanja takvom vrstom polica osiguranja, a kako bi se unaprijedile njihove karakteristike i način prodaje (distribucije).

Hanfa je u nadzoru utvrdila da kod sklapanja ugovora o osiguranju otplate kredita potrošači nisu bili pravilno upoznati s uvjetima osiguranja koji ograničavaju ili isključuju odgovornost osiguravatelja, a zabilježene su i iznimno visoke provizije bankama za prodaju tih proizvoda (na europskoj razini od 30 do 90 posto zaračunate bruto premije ovisno o vrsti kredita), iako je za njih postoji relativno malen trošak jer se prodaju uz kredite banaka. Utvrđeno je da su prodavatelji tj. banke i društva za osiguranje pritom zadržali najveći dio uplaćene premije dok je tek manji služio za pokriće stvarno nastalih štetnih događaja. Zaračunata bruto premija takvih polica osiguranja krajem rujna 2022. iznosila 40,5 milijuna eura, dok su likvidirane štete iznosile tek 2,4 milijuna eura.

Hanfa je zbog toga izrekla određene nadzorne mjere koje obuhvaćaju preispitivanje takvih proizvoda, opravdanost iznimno visokih provizija te praćenje distributera. S poduzetim mjerama želi se spriječiti nastanak štete za potrošače zbog nepoštenog tretmana prilikom ugovaranja polica te nedovoljnog informiranja kod isključenja pokrića iz ugovora. Nakon prvih nadzora, Hanfa će prema indikatorima rizičnosti obaviti dodatne preglede uvjeta osiguranja za CPI proizvode na tržištu osiguranja te uvesti kontinuirano praćenje i analizu postupanja osiguratelja i banaka u ulozi prodavatelja CPI proizvoda. Na hrvatskom tržištu takve police osiguranja trenutačno nudi osam društava za osiguranje, a najčešće se prodaju zajedno uz bankovni kredit.

Članovi Savjeta upoznati su i sa zakonodavnim okvirom EU za realizaciju strategije europskog Zelenog plana te s potrebom za transparentnim i usporedivim izvještavanjem o tome u kojoj mjeri kompanije te ostali sudionici na financijskom tržištu posluju na održiv način. Jačanje izvještavanja o održivosti postiže se kroz EU regulatorne pakete, a oni najvažniji su: Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, Uredba o taksonomiji, izmjene pratećeg sektorskog zakonodavstva (set od 6 propisa) te Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti. Pri tome Uredba o taksonomiji definira koje se ekonomske aktivnosti mogu smatrati održivima, a koje ne, a kako bi se spriječila mogućnost manipulativnog zelenog marketinga (tzv. greenwashinga) koji će predstavljati izazov kako za regulatore tako i za financijsku industriju.

Osim toga, na sjednici Savjeta bilo je riječi i o aktualnostima na tržištu kapitala, prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te procesu pristupanju Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Zagreb, 28. studenog 2022.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici raspravljali o potencijalnim obvezama koje donosi Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Prema prijedlogu direktive obaveza će se odnositi na velika poduzeća, srednja i mala poduzeća koja su subjekti od javnog interesa čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište (izdavatelji) te će oni biti dužni u izvješće poslovodstva uključiti i informacije o utjecaju poduzeća na održivost te utjecaj održivosti na razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća.

Predložene odredbe primjenjivale bi se za financijske godine koje počinju od 1.1.2024. te za one koji imaju više od prosječno 500 zaposlenih u poslovnoj godini. Navedena će direktiva utjecati na promjenu Zakona o računovodstvu, Zakona o tržištu kapitala i Zakona o reviziji. Nacionalnim zakonom bit će moguće proširiti opseg obveznika, ovisno o definiranju subjekata od javnog interesa, a što je donekle opisano u postojećem i eventualnim izmjenama Zakonu o računovodstvu.

Hanfa je još u ožujku 2021. izdala smjernice svim izdavateljima u kojima je, kao pripremu za nadolazeću CSRD direktivu, preporučila objavu ESG (okolišnih, društvenih i upravljačkih) čimbenika u njihovim nefinancijskim izvještajima, što je bio prvi korak prema primjeni direktive.

Obaveza izrade i objave izvještaja o održivosti ponajprije će se odnositi na velika poduzeća, srednja i mala poduzeća koja su subjekti od javnog interesa čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište. Pritom će se još definirati da li se obaveza i na koji način odnosi i na društva-kćeri ili samo na društva-majke, u okviru konsolidacije.

Na sjednici Savjeta bilo je riječi i o implementaciji novog računovodstvenog standarda na tržištu osiguranja - IFRS 17, čija primjena kreće 1. siječnja 2023. S obzirom na skoru primjernu domaći  osiguravatelju su u završnim fazama internih projekata implementacije.

U tom segmentu Hanfa je započela s pripremama za implementaciju novog standarda još u 2020. godini uključivanjem u zajednički projekt s Hrvatskim uredom za osiguranje i Hrvatskim aktuarskim društvom, po pojedinim područjima MSFI-a 17. Također, Hanfa je sudjelovala u prijedlogu izmjena Zakona o osiguranju i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima u vezi s novim MSFI 17 standardom, a u tijeku je izrada i pripadajućih podzakonskih akata.

Računovodstveni principi MSFI 17 slični su ranije postavljenim principima u MSFI 9 „Financijski instrumenti“ te je stoga postojala mogućnost odgode MSFI 9 do trenutka primjene MSFI 17, za ona društva čije su poslovne aktivnosti dominantno vezane uz ugovore o osiguranju. To znači da s početkom nove godine osiguravatelji započinju s primjenom MSFI 17 i MSFI 9.

Trenutačno društva svoj postojeći portfelj vrednuju i prikazuju prema MSFI 17 odnosno provode obračun za 1. siječnja 2022. kao da je MSFI 17 oduvijek na snazi, a što sam standard zbog usporedivosti podataka zahtjeva. Uvođenje novih standarda donijelo je osiguravateljima veće troškove u vezi s prilagodbom informacijskih sustava, s obzirom na visoke zahtjeve za automatizacijom, a prepoznati su i operativni rizici u vezi s potencijalnim nedostatkom kadrova u području aktuarstva i financija koji značajno doprinose u vrednovanjima i izvješćivanju prema MSFI 17 i MSFI 9.

Osim navedenog, domaće tržište osiguranja od početka sljedeće godine suočava se i s tranzicijom na euro što će donijeti određene kratkoročne troškove kroz smanjenje kapitaliziranosti te troškove provedbe konverzije i prilagodbe informacijskih sustava, ali i dugoročne koristi kroz eliminaciju tečajnih razlika, smanjenje izloženosti valutnom riziku te optimizaciju poslovanja. Pritom valja istaknuti da usprkos višestrukim izazovima osiguravatelji ispunjavaju preduvjet očuvanja stabilnosti sustava te raspolažu s visokim zalihama likvidnosti i adekvatnom razinom kapitala.

Tijekom Savjeta Hanfe bilo je riječi još i o planu zakonodavnih aktivnosti Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost te o planu zakonodavnih aktivnosti Sektora za bankarstvo, računovodstvo i reviziju, a predstavljene su i aktivnosti i inicijative Leasing udruženja.

Zagreb, 06. listopada 2022.

Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici razmatrali status uvođenja eura u financijskom sektoru, utjecaj aktualnih zakonodavnih aktivnosti na područje nebankarskih financijskih usluga, aktualnosti na tržištu kapitala te stanje na tržištu dobrovoljnih mirovinskih fondova. Hanfa je provela sve potrebne pripreme za uvođenje dvojnog iskazivanja cijena, održala radionice sa subjektima nadzora i druge pripremne radnje. U razdoblju dvojnog iskazivanja cijena Hanfa nije zaprimila nijednu predstavku potrošača ili prijavu nepravilnosti.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Hanfe o statusu uvođenja eura u financijskom sektoru, predstavnici Ministarstva financija osvrnuli su se na predstojeće zakonodavne aktivnosti. U području nebankarskih financijskih usluga naglasak je na uređenju zakonodavnog okvira kojim se omogućuje provedba Uredbe (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP), Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana te izmjene Zakona o tržištu kapitala i Zakona o osiguranju. Nadalje, u planu su i izmjene propisa kojim se uređuje obvezno osiguranje u prometu u odnosu na preuzimanje pravne stečevine, prilagodbu implementaciji autonomnih vozila te ostale izmjene radi poboljšanja područja obveznog osiguranja u prometu. 

Posebna su tema bile izmjene Zakona o reviziji, kojima je cilj ukloniti prekomjerne regulatorne i administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga revizora. U navedenim se izmjenama predlaže omogućiti kandidatima sa zvanjem prvostupnika i kandidatima s najmanje pet godina iskustva u obavljanju revizije polaganje revizorskog ispita, priznati relevantne ispite i kvalifikacije stečene u RH i na međunarodnoj razini, a još se raspravlja i o drugim temama kao što su imenovanje revizorskog društva i trajanje početnog angažmana.

Tijekom Savjeta najavljeno je i uvođenje T2S namjenskog novčanog računa (T2S DCA) planiranog za 11. rujna 2023. Sve transakcije provedene na Zagrebačkoj burzi morat će se namirivati preko povezanih namjenskih novčanih računa (DCA), i to računa vrijednosnih papira u SKDD-u i DCA računa. Svi transferi između dvaju računa provodit će se u stvarnom vremenu.

Investicijska društva će svoje T2S DCA račune otvarati preko poslovnih banaka, dok će se DCA računi otvarati pri Hrvatskoj narodnoj banci. S obzirom na to da domaće banke nisu dosad pružale mogućnost korištenja DCA računa razgovaralo se o mogućnosti korištenja DCA računa iz inozemstva.

Tom je prilikom predstavljeno i stanje na tržištu dobrovoljnih mirovinskih fondova, jer je prvi takav fond počeo s radom prije 20 godina (u kolovozu 2002.). Neto imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem kolovoza iznosila je 7,73 milijarde kuna, a prosječni godišnji prinosi kretali su se između 3 i 5,55 posto. Naglašena je potreba daljnje edukacije o važnosti dodatne štednje za mirovinu te da mirovinska društva u konkurentnom okruženju ostvaruju dugoročno stabilne prinose za svoje članove, uz zadržavanje minimalnih troškova.

Pored toga, ususret uvođenju eura predstavnicima Savjeta predstavljeni su i modeli usklađivanja određivanja kamatnih krivulja koje se koriste prilikom diskontiranja novčanih tokova obveza iz osiguranja po standardu MSFI 17.

Zagreb, 11. srpnja 2022.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici između ostalog razmatrao stanje u sektoru financijskih usluga nakon početka rata u Ukrajini, rezultate 20 godina rada mirovinskih fondova te najave izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji.

Rat u Ukrajini, rastuće stope globalne inflacije i zaoštravanje monetarnih politika negativno se prenijelo na svjetska, a potom i domaća financijska tržišta. Tržišne neizvjesnosti značajno su skočile u veljači zbog čega je porasla averzija prema riziku ulagatelja, a vjerojatno i njihove potrebe za likvidnošću. To je stvorilo pritiske na isplate sredstava iz UCITS fondova, no u manjoj mjeri nego u ožujku 2020. godine.  Na domaćem tržištu kapitala promet je nakon intenziviranja s eskalacijom krize u Ukrajini tijekom travnja i svibnja smanjen, dok su se cijene dionica u cijelosti oporavile. Unatoč smanjenju, koncentracija trgovanja na Zagrebačkoj burzi i dalje je razmjerno visoka. Likvidnost  domaćeg tržišta se očuvala u 2022. godini, ali u odnosu na druga usporediva tržišta ona je i dalje relativno niska. Profitabilnost društava za osiguranje i leasing društava trenutno još nije pod velikim utjecajem tržišnih kretanja.  

U tim okolnostima, ukupna ocjena izloženosti sektora sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2022. zadržana je na umjerenoj razini. Rizik profitabilnosti i tržišni rizik ostao je povišen još od početka korona krize, no u porastu su kreditni i kamatni rizik s obzirom na pogoršanje uvjeta financiranja. Istovremeno se valutni rizik i rizik koncentracije izloženosti blago smanjio, a isto se očekuje i u narednom razdoblju s obzirom na uvođenje eura.  

Rast kamatnih stopa uz pad cijena obveznica u kombinaciji s energetskom krizom i rastućim rizicima stagflacije pogađaju svjetske dioničke indekse pa su tako utjecali i na pad imovine i prinosa obveznih mirovinskih fondova čija imovina na kraju lipnja 2022. iznosi nešto više od 129 milijarde kuna. Riječ je o četvrtom negativnom svjetskom ekonomskom ciklusu koji se od osnutka mirovinskih fondova odvija u posljednjih 20 godina, a sve negativne promjene u prethodnim krizama fondovi su s kasnijim zaradama u kratkom roku nadoknadili za svoje članove. U tih 20 godina rada, članovi obveznih mirovinskih fondova uplatili su 84,4 milijarde kuna, a mirovinska društva su upravljanjem zaradila dodatnih 44,66 milijardi kuna. Prosječni nominalni godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova od osnutka za kategoriju A iznosi 6,56%, kategoriju B 5,10%, a za kategoriju C 3,54%. 

Na Savjetu je dodatno predstavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu koji će se izmijeniti zbog uvođenja eura kao službene valute u RH. Također, uz izmjene zbog uvođenja eura, predložene izmjene i dopune Zakona o reviziji uklonit će prekomjerne regulatorne zahtjeve za revizore te liberalnije zakonski urediti obvezno stručno osposobljavanje ovlaštenih revizora u cilju jednostavnijih dobivanja dozvola za njihov rad na hrvatskom tržištu.

Zagreb, 14. ožujka 2022.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici, između ostalog, razmatrao tijek aktualnih zakonodavnih priprema za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, utjecaj uvođenja eura na poziciju solventnosti društava za osiguranje, primjenu direktive EU-a koja određuje pravila određivanja troškova i naknada kod ulaganja u alternativne i otvorene investicijske fondove, kao i druge aktualnosti koje u pogledu razvoja financijskog tržišta i prava potrošača stižu iz Europske unije.

Nakon intenzivne pripreme Nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura u prošloj godini i javne rasprave početkom ove godine, očekuje se da će Vlada RH uputiti konačni prijedlog Zakona Hrvatskom Saboru u travnju na drugo čitanje, a u slučaju da Vijeće EU-a u srpnju donese odluku o ulasku Hrvatske u europodručje i utvrdi fiksni tečaj konverzije, 5. rujna 2022. nastupit će obveza dvojnog iskazivanja cijena. U planu je identificirano još 78 zakonskih prijedloga koji će se mijenjati isključivo ili djelomično zbog eura.

Savjetu su također predstavljeni rezultati tržišnih vježbi procjene utjecaja uvođenja eura koje su po Hanfinim uputama i metodološkom pristupu društva za osiguranje provela 2020. i 2021. godine. Naime, zbog uvođenja eura osiguravatelji će trebati provesti prilagodbu metodološkog pristupa za izračun SCR-a (omjera prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala). To znači da će uzeti u obzir pretpostavke europodručja koje su u mnogočemu različite od pretpostavki koje društva za osiguranje trenutačno koriste, a sama promjena pretpostavki reflektirat će se na vlastita sredstva osiguratelja, kao i na potreban solventni kapital. Tržišne vježbe dale su očekivane rezultate koji ukazuju na to da će uvođenje eura sniziti omjer solventnosti društava za osiguranje. Hanfa će tijekom 2022. pojačano pratiti solventne pozicije društava za osiguranje na tromjesečnoj osnovi te razinu tehničkih pričuva, sredstava i potrebnog solventnog kapitala. Društva za osiguranje kod kojih se očekuje da će biti značajnije pogođena prijelazom na euro već su definirala plan mjera poboljšanja solventne pozicije tijekom 2022. pa će u fokusu Hanfe biti i izvršavanje mjera poboljšanja njihove solventne pozicije.

Na Savjetu je predstavljeno i izvješće EIOPA-e o trendovima ponašanja potrošača u sektoru osiguranja. U njemu se ističe da je u 2021. na europskom tržištu povećana razina informiranosti i objave preciznijih pokazatelja za donošenje odluka o investiranju u osiguranje te da je rast digitaliziranih usluga optimizirao razinu troškova i cijena. No izvješće pokazuje i da je ostao prisutan problem nedovoljne jasnoće ugovora u osiguranju, posebno kod putnih osiguranja. Pritom se očekuje da će europski regulator posebnu pozornost i supervizorske mjere usmjeriti na način korištenja osobnih podataka potrošača i primjenu umjetne inteligencije u društvima za osiguranje.

U vezi s primjenom Direktive EU-a UCITS Level 2 i Uredbe AIFMD Level 2 koje imaju namjeru da se u zemljama EU-a imovina investicijskih fondova i mali ulagatelji više ne terete prekomjernim troškovima, Hanfa je izvijestila o ugradnji tih regulativa u hrvatske zakone i o tržišnoj praksi njihovih primjena. Hanfa troškove na ulaganje u UCITS fondove prati i kroz pokazatelj ukupnih troškova koji je nacionalno ograničen na 3,5 % prosječne godišnje neto imovine. Kroz nadzornu vježbu uočeno je kako kod nekih društava postoji manjak dokumentiranosti samog procesa određivanja cijena, kao i internih akata koji uređuju i propisuju sam proces, te manjak dostavljenih dokaza o postupanju i aktivnostima. U analitici naknada koje se naplaćuju iz imovine UCITS fonda značajni udio predstavljaju naknade za upravljanje. Kod srednjih i manjih društava odluku o naknadi za upravljanje primarno donosi Uprava društva te postoji nedovoljna uključenost mehanizama internih kontrola u sam proces. Zato će se kroz izmjene zakonskih akata i izradu Smjernica o troškovima i naknadama društvima za upravljanje investicijskim fondovima dodatno odrediti okvir i kontrola sprječavanja prekomjernih/neopravdanih troškova prema ulagačima.

Na Savjetu su predstavljene i aktualnosti sa Zagrebačke burze, koje ukazuju na povećane troškove zbog uvođenja eura za njezine članice, te prve reakcije tržišta na početak rada namira transakcija CCP-a. Prema prvim mišljenjima članica, novi sustav implementiran je bez većih problema, ali tek proširenjem usluge na primjerice posudbu vrijednosnih papira i povećanje volumena trgovanja dionicama na domaćem tržištu ostvarit će svoje pune kapacitete. Godina 2022. će za Burzu i njezine članove biti izrazito zahtjevna s organizacijskog i financijskog aspekta radi implementacije dviju novih inačica trgovinskog sustava T7, pripreme za uvođenje eura, te aktivnosti pripreme za prilagodbu modela središnjeg vođenja računa klijenata kod SKDD-a, uz implementirani CCP.

Na Savjetu je razmatran i utjecaj invazije na Ukrajinu na financijsko tržište. Prema prvim analizama Hanfe sankcije prema Rusiji i Bjelorusiji, kao i dosadašnja ulaganja, ne utječu na postojeću financijsku stabilnost nebankarskog financijskog sektora koji u najznačajnijem dijelu čine mirovinski fondovi, osiguranja i investicijski fondovi. Zbog već postojećih zakonskih ograničenja obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi nemaju direktnih ulaganja u ruske, bjeloruske i ukrajinske dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca. Mirovinski fondovi su dugoročni ulagači na tržištu, kratkoročni negativni šokovi nakon reakcija globalnog tržišta se uglavnom ubrzo neutraliziraju, a u duljem razdoblju ostvaruju stabilne i pozitivne prinose za svoje članove.

Zasgreb, 17. prosinca 2021.

Na svojoj posljednjoj ovogodišnjoj sjednici, članovi Savjeta Hanfe jednoglasno su izabrali Kristijana Buka za novog predsjednika Savjeta Hanfe. Tu je dužnost preuzeo od Damira Vanđelića nakon isteka njegovog četverogodišnjeg mandata kojeg je obavljao u ime Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore.

Kristijan Buk dugogodišnji je član Savjeta Hanfe kao predstavnik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Predsjednik je Uprave Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima od 2017. godine, a prije toga obnašao je dužnost predsjednika Nadzornog odbora Allianz ZB te od 2007. do 2015. godine i dužnost člana Uprave za financije u Allianz Zagreb osiguravajućem društvu. 

Uz predsjednika Savjeta g. Buka te predsjednika Upravnog vijeća Ante Žigmana, članovi Savjeta u sljedeće četiri godine su: Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja (u ime Udruženja osiguravatelja HGK), Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa (u ime Udruženja investicijskih fondova HGK), Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ispred Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK), Ivana Ravlić Ivanović i Ivana Žepić - načelnice Sektora za financijski sustav u Ministarstvu financija, Novka Simić, viša savjetnica Sektora za EU i međunarodne financijske odnose u Ministarstvu financija te Marko Juranić, član Uprave UniCredit Leasing Croatia (ispred Udruženja leasing društava HGK).

Zagreb, 04. listopada 2021.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na današnjoj je sjednici između ostalog razmatrao rezultate mjerenja razine rizika kojima je izložen sektor financijskih usluga zbog korona krize, zakonodavnu i operativnu pripremu za ulazak Hrvatske u eurozonu, novi zakonodavni prijedlog za direktivu Solventnost II koja regulira ukupno poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje u Europskoj Uniji kao i posljednje trendove ulaganja na domaćem tržištu kapitala.

Analiza financijske stabilnosti nebankarskog financijskog sektora koja promatra sve rizike kojima je izložen sektor financijskih usluga ukazuje na stabilnost i umjerenu izloženost sistemskim rizicima, iako uz nešto veću izloženost u odnosu na 2019. zbog činjenice da pandemija još uvijek traje te da Hrvatska ima relativno nisku procijepljenost stanovništva na početku 4. pandemijskog vala. Dodatno, postoje i rizici povezani s rastućom inflacijom, pogotovo ako ona neće biti kratkoročne prirode što u slučaju promjene monetarnih politika i rasta troškova financiranja u okolnostima zaduženog privatnog i javnog sektora može staviti kočnicu na daljnji ekonomski rast, a u konačnici i na rast financijskog sektora.  

Osim rizika makroekonomskog okruženja, rastu ukupne izloženosti rizicima pridonijela su i globalna kretanja na financijskih tržištima. Rekordno visoka vrednovanja na svjetskim dioničkim tržištima mogu stvoriti rizik iznenadne i snažne korekcije cijena. Tome je doprinijelo okruženje jeftinog novca, relativno niski prinosi koji su se godinama ostvarivali te ubrzana digitalizacija što je dovelo do bojazni da su se na pojedinim tržištima stvorili tzv. cjenovni baloni, odnosno da su se postojeća vrednovanja odvojila od ekonomskih fundamenata. To bi u slučaju korekcije cijena, a posebno s obzirom na inflacijska kretanja, moglo dovesti do realokacije investicijskih portfelja.  Većina dioničkih tržišta srednje i istočne Europe premašila je razinu vrednovanja koja su imala   prije pandemije, ali se niska likvidnost na domaćoj burzi nije značajnije promijenila zbog čega je većina institucionalnih investitora u potrazi za ulaganjima s većim prinosima na inozemnim tržištima. Također, osim rizika tržišta u okviru kojih sektor financijskih usluga posluje, u 2020. vidljivi su i kratkotrajni rizici ponajviše vezani uz profitabilnost. Zbog povećanih isplata šteta uzrokovanih potresom te manjeg obujma poslova životnog osiguranja došlo je do pada profitabilnosti društava za osiguranje, a manji broj novih ugovora zbog pandemije i poteškoće kod servisiranja postojećih ugovora uzrokovao je nižu profitabilnost i leasing društava, no u ovoj godini je taj rizik ipak smanjen zbog dobre turističke sezone i gospodarskog oporavka. Unatoč pretrpljenom sistemskom šoku, prinosi gotovo svih kategorija UCITS fondova kao i mirovinskih fondova su do kraja 2020. bili blago pozitivni, jači rast ostvaruje se već u ovoj godini, a okruženje niskih kamatnih stopa utječe na produljenje ročnosti ulaganja u potrazi za dugoročno višim prinosima.

Pritom, strukturne ranjivosti sektora financijskih usluga unatoč kriznim okolnostima stagniraju na blago povišenim razinama jer visoka koncentracija ulaganja u obliku državnih obveznica potencijalno sektor izlaže sektor riziku pada vrijednosti tih ulaganja u slučaju rasta kamatnih stopa i naglašava rizik likvidnosti.  Ipak, ispitivanje otpornosti na eventualno buduće tržišne i  gospodarske poremećaje kroz tzv. stresno testiranje ukazuje da bi sektor financijskih usluga i stresnom scenariju gospodarskog pada i rasta kamatnih stopa  zadržao zadovoljavajuću razinu otpornosti.

Na sjednici Savjeta predstavljeni su i prijedlozi Europske komisije o izmjeni i dopuni postojeće direktive Solventnost II. Postojeći regulatorni okvir u prijedlogu potiče (re)osiguravajuća društva na značajnije sudjelovanje u procesima financiranja provedbe temeljnih političkih prioriteta Europske Unije. Temeljni ciljevi direktive su zaštita osiguranika uz istovremeno olakšanje financijskog opterećenja (re)osiguravateljskim društvima. Prijedlog promjena ide u smjeru smanjenja razine kapitalnih zahtjeva za osiguravajuća društva zbog podrške zelenoj tranziciji EU-a i poticanja gospodarskog oporavka kao i budućeg pravnog rasterećenja te eliminiranja nepotrebnih troškova za mala osiguravajuća društva uz bolje prekogranične supervizije i cjeloviti nadzor preko-graničnih osiguravajućih grupa. Nova direktiva za oporavak i sanaciju omogućila bi bolju pripremljenost na rano detektiranje značajnih financijskih poremećaja i preventivno djelovanje, osigurala mehanizme i alate za postupke oporavka i sanacije društava te zaštitila gospodarstvo i porezne obveznike od posljedica mogućih propasti (re)osiguravajućih društava. U slučaju prihvaćanja promjena na EU parlamentarnoj razini, očekuje se postupna primjena i provedba do 2031. godine.

Raspravljajući o statusu svih aktivnosti u pripremi i prilagodbi zakonodavnog okvira za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, članovi Savjeta Hanfe naglasili su važnost dobre tehničke pripreme i međusobne koordinacije te važnost jasnog informiranja potrošača, posebno u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena. U koordinaciji s regulatorom, svi sudionici sektora financijskih usluga omogućit će transparentno obavještavanje uz određena pravila za sve sudionike na tržištu, a bez ikakvih dodatnih troškova za potrošače.

Zagreb, 03. svibnja 2021.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na današnjoj je sjednici između ostalog razmatrao predstojeće regulatorne promjene koje bi trebale jače potaknuti alternativno financiranje gospodarstva, pripremiti sva poduzeća koja su uvrštena na uređenom tržištu za novo ESG nefinancijsko izvještavanje o održivom poslovanju, pripremne aktivnosti za ulazak Hrvatske u eurozonu te buduće mjere za korisnike leasinga čije je poslovanje i dalje pogođeno pandemijom koronavirusa.  

Članovi Savjeta tako su raspravljali o mogućnosti liberalizacije zakonodavnog okvira za alternativne investicijske fondove kako bi se kroz konkretna regulatorna rasterećenja potaknulo osnivanje većeg broja takvih fondova i njihovo jače ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Naime, prema podacima s kraja lipnja prošle godine, vrijednost imovine alternativnih fondova u Hrvatskoj čini tek 1,1 posto hrvatskog BDP-a, što je iznimno manje od prosjeka cijele Europske unije gdje ukupna imovina čini 48,4 posto BDP-a.   

Kako bi se u Hrvatskoj otvorio prostor za takav vid alternativnog financiranja poduzeća, a posebno zbog krize uzrokovane pandemijom, razgovaralo se o mogućim zakonskim promjenama koje bi s manjim brojem godišnjeg izvještavanja i jednostavnijim procesom licenciranja ubuduće rasteretile društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima čija ukupna imovina ne prelazi 350 milijuna kuna (s korištenjem financijske poluge) odnosno 1,4 milijarde kuna (bez financijske poluge i prava isplate ulaganja u roku od pet godina). Promjene bi obuhvaćale i niže naknade za licenciranje za sva društava s imovinom do 750 milijuna kuna (s korištenjem financijske poluge) odnosno do 3,8 milijardi kuna (bez financijske poluge), kao i lakši postupak registracije umjesto dosadašnjeg obveznog postupka odobrenja od Hanfe za sve alternativne investicijske fondove koji su namijenjeni isključivo profesionalnim i kvalificiranim ulagateljima. Također, raspravljalo se i o mogućnosti da zatvoreni alternativni investicijski fondovi pod striktnim uvjetima mogu odobravati i zajmove budući da sada postoji potreba za jačanjem nebankarskog financiranja koji u Hrvatskoj u odnosu na neke druge EU članice još nije dovoljno razvijeno.

Ujedno, na sjednici je predstavljen i novi prijedlog Direktive Europske Komisije - Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD) koja uređuje primjenu nefinancijskog izvještavanja prema ESG čimbenicima u cijeloj Europskoj Uniji. Direktivom se proširuje obveza izvještavanja na sva velika poduzeća (ne samo ona koja su subjekti od javnog interesa) i sve male i srednje poduzetnike koja su uvršteni na uređenom tržištu. Prema novim pravilima izvještavanje za velika društva započinje od 2024. (s osvrtom na 2023. godinu.) Od obveze primjene će biti isključena mikro društva, a za mala i srednje poduzeća je predviđen je phase-in period od 3 godine (početak obveze izvještavanja je 2027. s obzirom na podatke iz 2026.) i jednostavniji režim izvještavanja. Hanfa je i prije Direktive još u ožujku ove godine donijela Smjernice za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja kojima se definiraju rokovi i mjesta objave nefinancijskih izvještaja te daju upute vezano uz primjenu regulative odnosno standarda nefinancijskog izvještavanja.

Savjet je razmatrao i trenutno stanje leasing moratorija i reprograma te prema podacima iz ožujka ove godine, 86% svih aktivnih reprograma je isteklo u travnju ove godine. Hanfa je do sada u tri navrata izdala preporuke s namjerom da se olakša financijski položaj onih primatelja leasinga koji su do pandemije redovito podmirivali obveze po ugovorima o leasingu. Također, do 30. lipnja 2021. leasing društva za navedene primatelje leasinga nisu trebala formirati ispravke vrijednosti potraživanja. Prema očitovanjima leasing društava Hanfi, u sljedećem se razdoblju planiraju odobravati reprogrami ili drugi načini restrukturiranja po istecima moratorija posebno za korisnike iz najrizičnijih djelatnosti, no uz individualan pristup prilikom odobravanja ovisno o poslovanju primatelja leasinga, vrsti leasing ugovora i vrsti objekta. Leasing društva su također izvijestila da je u 2020. zbog pandemije vrijednost novozaključenih ugovora pala u odnosu na 2019. za 35%, a troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja povećani za 73%, pri čemu je ukupna dobit svih društava nakon  oporezivanja manja za 71,2% u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč tome, sva leasing društva su krajem 2020. ostala kapitalno adekvatna, a regulatorni kapital svih leasing društava iznosi 2,1 mlrd. kuna.

Zagreb, 30. studenog 2020.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici između ostalog razmatrao najave novih zakona koji će dodatno regulirati financijski sektor u 2021. godini, prijedlog Europske komisije o regulaciji kripto-imovine te akcijski plan buduće Unije tržišta kapitala.  

Preuzimanjem EU regulative, Hrvatsku sljedeće godine čeka donošenje četiriju novih zakona: Zakona o izdavanju pokrivenih obveznice i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (koji će prvi put regulirati takav instrument u Hrvatskoj), Zakona o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (koji će uvesti obavezu nefinancijskog izvještavanja i informiranja o okolišnim, socijalnim i upravljačkim čimbenicima, važnim za donošenje odluka o ulaganju na tržištu kapitala), Zakona o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (kako bi se uredio nadzor, sankcije i primjena novog europskom modela dobrovoljne mirovine u Hrvatskoj) te Zakona o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja koji će u Hrvatskoj prvi put urediti i nadzirati financiranje poduzeća putem Crowfundinga.

Savjetu je predstavljen i prijedlog nacrta EU Uredbi o tržištima kripto-imovine (MiCA) te o pokusnom DLT režimu, a obuhvatit će široko područje nadzora, od skrbništva i upravljanja kripto-imovinom u ime trećih strana, upravljanje platformama za trgovanje (burzama), zamjenu kriptoimovine za klasične valute ili drugu kripto-imovinu, brokerske poslove tj. zaprimanje, prijenos i izvršavanje naloga za treće osobe, usluge provedbe ponude odnosno prodaje (ICO) pa do usluga savjetovanja klijenata o kripto imovini. Regulacija kriptoimovine bi joj trebala donijeti veću pravni sigurnost, omogućiti bolju povezanost i veću suradnju sa tradicionalnim financijskim tržištima, a posljedično i povećati i prisutnost i širenje kripto-tržišta, s ciljem da se istovremeno uz poticanje razvoja inovacija osigura zaštita ulagatelja i financijska stabilnost i spriječi širenje financijskog kriminala.

Na Savjetu se razmatralo i o utjecaju novog pravnog tumačenja Vrhovnog suda RH koji je promjenom Orijentacijskih kriterija iz 2002. godine povećao iznose za utvrđivanje visine pravične naknade neimovinske štete oštećenim osobama za 50%. Riječ je o orijentacijskim iznosima za različite vrste neimovinskih šteta pokrivenih osiguranjem, a služe kao pomoćno sredstvo sudovima u odlučivanju o naknadi osiguranicima. Novo pravno shvaćanje se od lipnja 2020. primjenjuje na sve trenutne parnične postupke za naknadu neimovinske štete. Uz obvezu poštivanja i primjene svih donesenih konačnih sudskih odluka, Hanfa u području budućeg sudskog razmatranja nadoknade šteta predlaže širu stručnu pravnu raspravu kako bi se osigurali uvjeti pravne sigurnosti.

S tim ciljem je predstavljeno i trenutno stanje na tržištu leasinga koji zbog pandemije bilježe godišnji pad od 41% u odnosu na listopad prošle godine. Posebno je istaknut pad autobusnog prijevoza i charter tržišta zbog slabije migracije stanovnika i slabije turističke sezone. Iako nije moguće predvidjeti utjecaj novog zatvaranja tržišta, plan i realizacija moratorija i reprograma uspjela je zaustaviti rast rizičnosti portfelja leasing društava, a Hanfa će po potrebi donijeti i dodatne preporuke za podršku eventualnog nastavka odgode plaćanja leasing klijenata, pri čemu do kraja ožujka sljedeće godine, leasing društva za takve plasmane već prema ranijim preporukama ne trebaju rezervirati dodatna sredstva.

Usprkos negativnim posljedicama pandemije na financijski sektor, dogodio se početak značajnijeg oporavka ulaganja na Zagrebačkoj burzi u studenom ove godine koji se odražava u rastu burzovnog indeksa i ukupnog prometa trgovanja dionicama. Najviše je to posljedica početka rada novih ETF investicijskih fondova što najavljuje potencijal rasta ulaganja na tržištu kapitala i naznaku da su investitori željni ulagati u nove financijske instrumente i u nepredvidivim vremenima.

Zagreb, 28. rujna 2020.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici između ostalog razmatrao utjecaj korona krize na sektor financijskih usluga, nove mjere za praćenje utjecaja uvođenja eura na društva za osiguranje u Hrvatskoj, prijedloge paketa mjera Europske komisije namijenjenih oporavku tržišta kapitala te najave promjena zakona, od kojih će jedna promjena mijenjati uloge sanacijskih tijela u financijskom sektoru i ubuduće odrediti Hanfu za sanaciju investicijskih društava u Hrvatskoj.

Tom su prilikom prema tri makroekonomska scenarija predstavljene Hanfine simulacije mogućih utjecaja koronakrize na sektor financijskih usluga, mirovinskih i investicijskih fondova te društva za osiguranje. Prema simulaciji za razdoblje od šest mjeseci, čak i u najkonzervativnijem scenariju, veličina procijenjenih gubitaka fondova na razini sustava u 2020. manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini. Bilance društava za osiguranje mogu podnijeti novi šok na financijskim tržištima s obzirom na to da smanjenje vrijednosti obveza uslijed porasta diskontne stope nadmašuje mogući tržišni pad vrijednosti imovine društava.

Savjet je razmatrao i utjecaj budućeg uvođenja eura u Hrvatskoj na ekonomsku bilancu i solventnost društava za osiguranje. Procjenjuje da će se društvima s ulaskom u eurozonu smanjiti iznos vlastitih sredstava kao i solventni kapital zbog nužnog rasta iznosa tehničkih pričuva. Zato je Hanfa propisala društvima metodološki pristup za tržišnu vježbu procjene uvođenja eura na ekonomsku bilancu i poziciju solventnosti temeljem kojih će društva u predstojećem razdoblju provesti periodične simulacije i izvještavati regulatora.

Na sjednici je razmatran i prijedlog paketa mjera Europske komisije za oporavak tržišta kapitala (Capital Markets Recovery Package) s ciljem da se uz osiguranje likvidnosti financijskog sektora u Europskoj Uniji jače potiče na ulaganje u gospodarstvo, omogući brža dokapitalizacija europskih društava i podrže nova privatna ulaganja. Među prijedlozima mjera za jače investiranje na tržištima kapitala su da se kroz izmjene zahtjeva u informacijama smanje formalna opterećenja za profesionalne ulagatelje, a istovremeno zadrži visoka razina zaštite malih ulagača te da se olakša financiranje gospodarstva i poveća dostupnost jednostavnih standardnih korporativnih obveznica za male ulagatelje. 

Na Savjetu su predstavljeni i nadolazeći prijedlozi izmjena zakona koji reguliraju financijski sektor u Hrvatskoj. U paketu izmjena i dopuna zakona, nalazi se i Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakon o sustavu osiguranja depozita prema kojima bi postupke sanacija banaka vodio HNB te za investicijska društva Hanfa, dok Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ostaje u upravljanju sanacijskim fondom te provodi postupke prisilne likvidacije kreditnih institucija.  U postupku sanacije primarno je  osigurati da financijske institucije raspolažu dovoljnim kapacitetom pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kako bi se osiguralo neometano i brzo pokrivanje gubitaka, s minimalnim utjecajem na porezne obveznike i financijsku stabilnost.

Zagreb, 10. lipnja 2020.

Savjet HANFA-e na današnjoj je sjednici razmatrao pregled mjera za očuvanje financijske stabilnosti koje su poduzete u Europskoj uniji (EU) zbog pandemije COVID-19 te mjere i preporuke HANFA-e izdane društvima u Hrvatskoj. Prema analizi javno objavljenih podataka od strane Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) o mjerama koje su nacionalni regulatori poduzimali zbog pandemije, Hrvatska s donesenih 40-tak mjera, po broju mjera, nadilazi europski prosjek, odnosno šesta je od 30 razmatranih zemalja Europskog gospodarskog pojasa.

Na europskoj razini, najveći dio mjera koji se odnosi na nefinancijski sektor usmjeren je uglavnom na poduzeća, a kod financijskog sektora na kreditne institucije, na vrijednosne papire i tržišta te na sektor osiguranja. Hrvatska je jedna od 9 EU zemalja koja je uz druge mjere donijela mjeru i o privremenoj zabrani isplate dividendi za osiguravajuća društva i pri vrhu je zemalja s najvećim brojem mjera za sektor osiguranja.

Savjet je razmotrivši pregled mjera, posebno onih u financijskom sektoru, zaključio da su mjere i preporuke HANFA-e usmjerene na hrvatski nebankarski financijski sektor i njihove korisnike bile adekvatne i pravovremene. No, ekonomske posljedice pandemije na domaće i međunarodno financijsko tržište još su nesagledive. Trenutni podaci ipak govore o prvim naznakama oporavka – od povratka uplata ulagača u investicijske fondove pa do porasta imovine obveznih mirovinskih fondova koji su se u Hrvatskoj vratili na razine prije svjetske korona krize.

Na europskoj razini pa tako i u Hrvatskoj, HANFA će nastaviti djelovati sukladno smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike, ali i donositi dodatne samostalne preporuke (poput preporuka ugovaranja moratorija leasing društvima), ovisno o razvoju gospodarskog stanja u zemlji i utjecaja međunarodnih i domaćih okolnosti na tržište financijskih usluga.   

Članovi Savjeta razmotrili su i izmjene zakonodavnog okvira nebankarskog financijskog sektora. Od novosti je istaknut Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju koji je usklađen s EU Direktivom Solventnost II i donosi promjene u jačoj kontroli rada posrednika u osiguranju, obaveznu suglasnost HANFA-e kod imenovanja članova Nadzornih odbora osiguravajućih društava te mogućnost da leasing društvima obavljaju poslove distribucije osiguranja u ime jednog ili više društava za osiguranje. Od drugih zakonskih izmjena, bilo je riječi i o Zakonu o provedbi Uredbe o sekuritizaciji te izmjenama Zakona o računovodstvu.

Do kraja 2020., Hrvatsku u regulativi financijskog sustava očekuje implementacija EU Direktiva kroz usvajanje novih 4-iju zakona: Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.

Zagreb, 19. prosinca 2019.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na današnjoj je sjednici razmatrao rizik koncentracije ulaganja sektora financijskih usluga u državne dužničke instrumente te nekoliko drugih važnih tema iz područja financijskih usluga.

U Hrvatskoj je posljednjih godina zapažen uzlazni trend izloženosti financijskog sektora prema državi te je iznos kredita i obveznica RH koji drže financijske institucije tijekom sedam godina porastao za preko 40 posto, sa 126 milijardi kuna u ožujku 2012. na 178 milijardi kuna u lipnju 2019. Usporedna analiza prinosa dugoročnih državnih obveznica pokazuje da su prinosi na RH obveznice u razdoblju nakon 2008. u prosjeku iznosili 4,5 posto, što je više od prinosa usporedivih obveznica Srednje i Istočne Europe i ostalih zemalja Europske unije. Osim toga, ulaganja u državne obveznice bila su atraktivna ulagačka strategija i u usporedbi s anualiziranim prinosom domaćeg burzovnog indexa CROBEX koji je u razdoblju od kraja 2008. do 2019. godine iznosio 1,4 posto.

Spomenuti trendovi rezultirali su relativno visokom međupovezanosti sektora financijskih usluga i javnog sektora pa su na kraju lipnja 2019. obveznice RH činile više od 51,5 posto ukupne imovine sektora financijskih usluga. S druge strane, razvidno je da se financiranje javnog duga putem vrijednosnih papira značajno oslanja na sektor financijskih usluga koji je na kraju lipnja 2019. držao 45 posto ukupnih izdanih vrijednosnih papira RH.

Jedna od važnih tema današnje sjednice Savjeta bile su i Smjernice o čimbenicima rizika u skladu s Uredbom o prospektu koje je u posljednjem kvartalu 2019. objavilo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA). HANFA se obvezala da će se u cijelosti pridržavati smjernica te je iste odmah inkorporirala u upravne postupke odobravanja prospekata za uvrštenje dionica. Dva prospekta objavljena krajem godine već su usklađena sa spomenutim smjernicama i to Jadran Galenskog Laboratorija d.d. za izdanje i uvrštenje obveznica (21.11.2019.) i Varteksa d.d. za uvrštenje dionica (5.12.2019.).

Navedene smjernice naslanjaju se na Uredbu o prospektu te dvije Delegirane uredbe o prospektu koje su detaljno propisale strukturu i sadržaj prospekta. Posljedično tome, uslijedio je i rad na izmjenama i dopunama nacionalne regulative, odnosno Zakona o tržištu kapitala u dijelu koji se tiče prospekta, a usvajanje zakonskih izmjena očekuje se u 2020. godini.

Uz navedeno, članovi Savjeta upoznati su i s prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju te statusom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu.

Zagreb, 13.9.2019.

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) na današnjoj je sjednici razmatrao nekoliko važnih tema iz područja financija. Tako je bilo riječi o prijedlogu Uredbe EU parlamenta i Vijeća o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja (tzv. crowdfunding), izmjenama Direktive 2009/103/EZ u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (MID) i promjenama koje će za rad osiguratelja donijeti primjena računovodstvenog standarda IFRS17.

Tom je prilikom bilo riječi i o prijedlozima izmjena Zakona o leasingu te ključnim novostima u vezi prijedloga direktive Europskog vijeća i parlamenta o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala (tzv. NPL Direktiva).

Europska komisija (EK) je 2018. godine izradila prijedlog Uredbe o europskim pružateljima skupnog financiranja (tvz. crowdfunding platforme) kako bi se na razini Europe uspostavio harmonizirani regulatorni okvir te da bi se pospješio pristup alternativnim izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike i start-up poduzeća. Raspravi koja je uslijedila značajno je doprinijela i Hrvatska. U listopadu/studenom ove godine bit će nastavljen trijalog, a do njegova završetka ne može se sa sigurnošću reći kako će izgledati konačan tekst uredbe niti kada će ona točno stupiti na snagu.

U glavnim točkama, Europsko vijeće ide za tim da se uklone prepreke za crowdfunding platforme koje djeluju prekogranično, pruže posebno prilagođena pravila za subjekte koji se bave crowdfundingom te usvoji zajednički regulatorni okvir kako bi se osigurala visoka razina zaštite ulagača na području cijele EU. Iako će se tom uredom urediti veliki dio pružanja usluga grupnog financiranja na razini EU, u onom dijelu koji uredba neće pokriti primjenjivati će se i dalje nacionalni regulatorni okviri.

U Hrvatskoj je, predvođena postojećim sudionicima crowdfunding tržišta, pokrenuta inicijativa za usvajanje nacionalnog okvira za crowdfunding.

Po pitanju izmjene Direktive 2009/103/EZ u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila raspravljalo se o pitanjima važnima za osiguranike i osiguratelje u Hrvatskoj, a koja su se kretala od proširenja obaveze osiguranja na neregistrirana lakša motorna vozila i vozila koja sudjeluju u motosportskim aktivnostima, preko utjecaja istog na opterećenje nacionalnog garancijskog fonda pa do troškova unaprjeđenja sustava kontrole poštivanja obveze obveznog osiguranja. 

U tijeku rasprave o promjenama Zakona o leasingu, jedan od prijedloga odnosio se i na nadopunu same definicije leasinga, a kako bi se ubuduće naglasila razlika između poslova leasinga i poslova dugoročnog najma.

Uz navedeno, članovi Savjeta upoznati su i s ključnim novostima koje bi mogao donijeti prijedlog direktive Europskog vijeća i parlamenta o pružateljima usluge servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala (tzv. NPL Direktiva). Ista će se odnositi na regulaciju sekundarnog tržišta kupnje i servisiranja nenaplativih bankarskih kredita, a regulirat će licenciranje i nadzor kupaca takvih kredita te uvjete koje će oni morati ispunjavati. Cilj donošenja direktive je zaštita prava potrošača.