Sjednica Savjeta Hanfe: u fokusu ciklus namire T+1, nova regulativa u području potrošačkog kreditiranja i osiguranja te trendovi u fondovskoj industriji
Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici raspravljali o prelasku na skraćeni ciklus namire T+1 u Europskoj uniji (EU), prijedlogu Zakona o potrošačkim kreditima, promjenama nacionalnog zakonodavnog okvira u području osiguranja, kretanjima na tržištu UCITS fondova te novostima na tržištu mirovinskih fondova.
Tržište EU-a prijeći će na skraćeni ciklus namire T+1 11. listopada 2027. U tijeku su pripreme na razini EU-a i nacionalnim razinama. Drugo istraživanje spremnosti industrije na prelazak na skraćeni ciklus, koje je proveo Odbor industrije EU-a za T+1 (engl. EU Industry Committee Second Readiness Survey), pokazalo je da hrvatska industrija prati trend industrije EU-a. Industrija je većinom upoznata s promjenama i preporukama iz dokumenta EU High‑Level Roadmap, dok izazovi postoje u vezi s planiranjem i provedbom implementacije promjena te s IT rješenjima potrebnim za automatizaciju procesa. U Hrvatskoj se pripremne aktivnosti provode od ožujka 2025. u suradnji Ministarstvom financija Republike Hrvatske, Hanfe, Hrvatske narodne banke i industrije, putem osnovane neformalne skupine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Predstavnica Ministarstva financija Republike Hrvatske predstavila je Prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2023/2225 (CCD 2) te objedinjuju važeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju. Istaknuto je da CCD 2 predstavlja značajan korak u daljnjem jačanju zaštite potrošača i modernizaciji regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja. Ključne novosti odnose se na proširenje područja primjene na određene kreditne proizvode koji dosad nisu bili obuhvaćeni propisima o potrošačkom kreditiranju, strože zahtjeve u području oglašavanja, predugovornog informiranja i procjene kreditne sposobnosti te uspostavu mehanizama pomoći potrošačima u financijskim poteškoćama. Također, Prijedlogom Zakona uspostavlja se jedinstven i usklađen sustav licenciranja i nadzora vjerovnika i kreditnih posrednika u području potrošačkog i stambenog potrošačkog kreditiranja.
Ministarstvo financija predstavilo je i najvažnije promjene koje će implementacija europskih direktiva, konkretnije Direktive (EU) 2025/1 o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje (Direktiva IRRD) i Direktive (EU) 2025/2 o izmjeni Direktive 2009 138 /EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvješćivanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivost i nadzora grupe i prekograničnog nadzora (revizija Direktive Solventnost II), donijeti u hrvatski zakonodavni okvir u području osiguranja.
Novi propisi usmjereni su na jačanje financijske stabilnosti i otpornosti društava za osiguranje, unaprjeđenje zaštite osiguranika, jačanje nadzora te poticanje dugoročnih ulaganja i održivog razvoja. Poseban naglasak stavlja se na upravljanje klimatskim i održivim rizicima, primjenu načela proporcionalnosti za manja društva te jačanje prekogranične suradnje nadzornih tijela.
Istodobno, uspostavom novog okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje dodatno će se ojačati zaštita osiguranika i stabilnost financijskog sustava u slučaju financijskih poteškoća pojedinih društava.
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju te Nacrt prijedloga Zakona o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje nalaze se u završnoj fazi izrade, u koju su putem djelovanja radne skupine uključeni relevantni dionici iz područja osiguranja uz Ministarstvo financija i Hanfu. Upućivanje zakonskih prijedloga u zakonodavnu proceduru planirano je tijekom trećeg tromjesečja 2026. godine.
Članovi Savjeta raspravljali su i o hrvatskom tržištu UCITS fondova, koje je nastavilo snažan rast. Ukupna neto imovina fondova krajem travnja 2026. dosegnula je 4,2 mlrd. eura, što predstavlja povećanje od 19 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći rast zabilježen je kod dioničkih i novčanih fondova, što potvrđuje rastuće povjerenje ulagatelja i nastavak trenda usmjeravanja štednje prema dugoročnom investiranju. Unatoč povećanoj volatilnosti na globalnim financijskim tržištima uzrokovanoj geopolitičkim neizvjesnostima i inflacijskim pritiscima, interes ulagatelja za investicijske fondove ostaje snažan, dok regulatorne inicijative dodatno doprinose razvoju, transparentnosti i otpornosti domaće fondovske industrije.
Tržište mirovinskih fondova obilježile su određene novosti, o kojima su članovi Savjeta također razgovarali na sjednici. Mirovinski fondovi pokazali su nastavak interesa za poticanje domaćeg tržišta kapitala sudjelovanjem u još jednoj javnoj ponudi novih dionica (SPO) društva izlistanog na Zagrebačkoj burzi. Financijska pismenost i mladi bit će u narednom razdoblju još više u fokusu mirovinskih fondova, koji su putem svojeg udruženja isplanirali provođenje edukativnih aktivnosti te javna događanja i kampanje.
