Obvezni mirovinski fondovi u prvih devet mjeseci 2023.: kategorija A očekivano ostvarila najviše prinose

U prvih devet mjeseci ove godine mirovinski fondovi imali su dobre prinose u odnosu na 2022. godinu, kada su ti prinosi bili negativni. Tim pozitivnim prinosima nadoknadili su sve gubitke koje su imali prošle godine. Kategorija A, moglo bi se reći, „pobijedila je inflaciju i ostvarila realni prinos“. Može se očekivati da će se to dogoditi i s kategorijom B, dok ostaje kategorija C, koja ima sporu dinamiku, no također pokazuje napredak.

Neto imovina OMF-ova na kraju rujna 2023. iznosila je 19,4 mlrd. eura, od čega se 367 mil. eura odnosilo na kategoriju A, 17,2 mlrd. eura na kategoriju B i 1,7 mlrd. eura na kategoriju C. Promatrajući od početka 2023. godine, prinos u prvih devet mjeseci iznosio je za kategoriju A 10,5 %, za kategoriju B 6,5 % i za kategoriju C 1,1 %.

Ako bi se prinosi gledali anualizirano, odnosno od početka rada obveznih mirovinskih fondova, tada su iznosili 6,9 % za Mirex A, 5,1 % za Mirex B i 3,1 % za Mirex C.

Glavni razlog za oporavak prinosa nalazi se u oporavku obvezničkog tržišta, a time i velikim dijelom obvezničkog portfelja obveznih mirovinskih fondova. Tako su obveznička ulaganja krajem rujna iznosila 12,1 mlrd. eura, od čega se 146 mil. eura odnosilo na kategoriju A, 10,3 mlrd. eura na kategoriju B i 1,6 mlrd. eura na kategoriju C, a što čini 62,6 % ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova.

Zastupljenost ulaganja u dionice iznosila je 4,3 mlrd. eura (22,1 % imovine obveznih mirovinskih fondova), od čega se 115 mil. eura odnosilo na kategoriju A, a 4,2 mlrd. eura na kategoriju B. Pritom su ulaganja u domaće dionice činila 13,6 %, a u inozemne dionice 8,5 % imovine fondova. Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,2 mlrd. eura, od čega se 52 mil. eura odnosilo na kategoriju A, 2 mlrd. eura na kategoriju B, a 44 mil. eura na kategoriju C, (11,1 % imovine). Novac i depoziti činili su u rujnu 3,0 % imovine, odnosno 575,6 mil. eura, od čega se 42 mil. eura odnosilo na kategoriju A, 436 mil. eura na kategoriju B i 97 mil. eura na kategoriju C.

Iako su rasponi i limiti ulaganja obveznih mirovinskih fondova zakonom ograničeni, poslovne politike ipak dovode do razlika u ulagačkim strategijama, a time i u ostvarenim prinosima fondova, o čemu više detalja možete pronaći u tablici.

Od novosti u mirovinskom sustavu valja napomenuti kako zakoni koji su trenutno u pripremi idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova. Te će im promjene pružiti mogućnost alternativnih ulaganja i proširenja lepeze ulaganja u korist članova mirovinskih fondova.

U nastavku pogledajte raspon prinosa prema mirovinskim društvima te mirovinskim fondovima za sva recentna razdoblja.

Važno je istaknuti da ulaganja obveznih mirovinskih fondova treba gledati dugoročno jer je i štednja za mirovinu dugoročan proces od više desetljeća, a ne samo nekoliko mjeseci ili godina. Kratkoročne krize koje se ciklički ponavljaju na tržištima kapitala ipak se u dužem roku anuliraju pa mirovinska štednja dugoročno ostvaruje porast vrijednosti prikupljenih sredstava za buduću mirovinu.

U obveznim se mirovinskim fondovima krajem rujna nalazilo 2,3 mil. članova, što je gotovo 10 tisuća više nego krajem kolovoza. Najveći dio članova, a što je i očekivano, nalazi se u kategoriji B, njih 82,4 %, a manji dio u kategoriji A  (13,2 %) i u kategoriji C, gdje se nalazi 4,3 % ukupnog broja članova. Tijekom rujna iz fondova je zbog odlaska u mirovinu ili smrti izašlo 1.610 članova.