Objavljen 5. broj publikacije Financijska stabilnost
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga objavila je peti broj publikacije Financijska stabilnost, u kojem se detaljno analiziraju sistemski rizici i otpornost sektora financijskih usluga. Publikacija donosi pregled istaknutih kretanja i rizika u industriji osiguranja, leasinga, faktoringa, investicijskih i mirovinskih fondova, kao i na financijskim tržištima, pri čemu se svi segmenti promatraju u kontekstu šireg makroekonomskog okružja.
U 2025. makrofinancijski rizici dodatno su se povećali, unatoč nastavku razmjerno snažnog gospodarskog rasta. Gospodarska aktivnost ostala je ponajprije potaknuta domaćom potražnjom i investicijama, dok su se istodobno produbile vanjske neravnoteže, inflacija se zadržala iznad prosjeka europodručja, a cijene stambenih nekretnina nastavile snažno rasti. Početkom 2026. materijalizacija geopolitičkih rizika dodatno je povećala neizvjesnost u vidu mogućih poremećaja u opskrbi energentima, jačanja inflacijskih pritisaka i pogoršanja gospodarskih izgleda. Financijska tržišta pritom su pokazala visoku otpornost, no povišena vrednovanja na globalnim tržištima, rast koncentracije pojedinih ulaganja i povećana volatilnost upućuju na rast sistemskih ranjivosti u slučaju daljnjeg pogoršanja makroekonomskih ili geopolitičkih uvjeta. Na domaćem tržištu kapitala zabilježeni su rekordni iznosi redovnog prometa i tri nova uvrštenja, koja su, uz institucionalne, privukla interes i malih ulagatelja.
Sektor financijskih usluga je i u 2025. pokazao visoku otpornost uz očuvanu profitabilnost i kapitaliziranost, no izloženost globalnim tržišnim kretanjima čini ga osjetljivijim na vanjske šokove. Mirovinski fondovi nastavili su tijekom 2025. povećavati imovinu i ostvarivati snažne prinose, uz daljnju diversifikaciju ulaganja i smanjenje koncentracijskih rizika, ali i veću izloženost međunarodnim financijskim tržištima. Privremene tržišne nestabilnosti početkom 2026. uzrokovale su kratkotrajan pad vrijednosti imovine mirovinskih fondova, no njihov brzi oporavak potvrdio je otpornost sektora. I investicijski fondovi su u 2025. zabilježili snažan rast neto imovine, pri čemu su rast sektora predvodili novčani fondovi. Naglo zaoštravanje geopolitičke situacije i skok volatilnosti na financijskim tržištima kratkotrajno su smanjili neto imovinu UCITS fondova početkom ožujka 2026., nakon čega je uslijedio brz oporavak. Društva za osiguranje zadržala su u 2025. visoku profitabilnost, likvidnost i kapitaliziranost, uz nastavak rasta premije i dodatno jačanje otpornosti kroz poboljšanje kvalitete i diversifikacije ulaganja, dok su tržišni i kamatni rizici ostali najvažniji izvori ranjivosti sektora. Leasing društva nastavila su rast poslovanja uz niske kreditne rizike i zadovoljavajuću profitabilnost, a najveći izvor neizvjesnosti čini kamatni rizik.
Publikacija donosi i rezultate testiranja otpornosti na stres, provedenog u scenariju produljenih geopolitičkih napetosti, poremećaja na energetskim tržištima, viših inflacijskih pritisaka, pogoršanja uvjeta financiranja i korekcije cijena financijske imovine. Takvi zamišljeni šokovi nepovoljno bi utjecali na vrijednost imovine, profitabilnost i kvalitetu portfelja većine pružatelja financijskih usluga te povećali tržišne i kreditne rizike. Unatoč tome, rezultati potvrđuju da sektor financijskih usluga u cjelini ostaje otporan, ponajprije zahvaljujući visokoj likvidnosti, dobroj kapitaliziranosti i stabilnim neto priljevima u mirovinske fondove.
Posebna je tema ovog broja povezanost hrvatskog dioničkog tržišta s međunarodnim financijskim tržištima u uvjetima visokih neizvjesnosti i šokova. Rezultati pokazuju da je hrvatsko tržište kapitala visoko integrirano u međunarodni financijski sustav te da je neto primatelj šokova iz inozemstva, kao i sustavi u većini malih, otvorenih gospodarstava srednje i istočne Europe. Pritom se povećana povezanost tržišta u kriznim razdobljima u najvećoj mjeri može objasniti rastom tržišne volatilnosti na inozemnim tržištima, a ne pojavom financijske zaraze u užem smislu. Nalazi potvrđuju da međunarodno okružje ostaje jedan od ključnih izvora sistemskih rizika za domaće tržište kapitala te naglašavaju važnost kontinuiranog praćenja prekograničnih kanala prijenosa šokova u makrobonitetnoj procjeni rizika.
Cijela publikacija dostupna je ovdje.
