A. Staničić na drugom Godišnjem skupu regulatora: zajedničko djelovanje regulatora ključno za otpornost na kibernetičke prijetnje
Hanfa je bila jedan od suorganizatora drugog Godišnjeg skupa regulatora, koji je danas održan u prostorijama Hrvatske narodne banke (HNB). Skup je okupio predstavnike institucija regulatornog sustava Republike Hrvatske s ciljem razmjene iskustava, prepoznavanja zajedničkih izazova i daljnjeg unaprjeđenja međuinstitucionalne suradnje.
Tema ovogodišnjeg skupa bila je utjecaj globalne nestabilnosti na rad regulatornih tijela, s posebnim naglaskom na kibernetičku sigurnost i otpornost regulatornih institucija u sve složenijem međunarodnom okružju. Uz predstavnike Hanfe, na skupu su sudjelovali i predstavnici Agencije za elektroničke medije (AEM), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), HNB-a i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Skup su uvodnim obraćanjima otvorili guverner HNB-a Ante Žigman, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić te predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen.
„Građane u kriznim situacijama ne zanima gdje završava odgovornost jedne institucije, a počinje odgovornost druge. Zanima ih mogu li obaviti plaćanje, pristupiti svom novcu, koristiti osnovne usluge i dobiti pouzdanu informaciju. Upravo zato očuvanje povjerenja i suradnja regulatora postaje jedan od ključnih preduvjeta povjerenja i stabilnosti“, istaknuo je tom prilikom Ante Žigman, guverner HNB-a.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naveo je da razvoj hrvatskog gospodarstva traži jasna pravila, snažne institucije i regulatorni sustav koji prati promjene na tržištu. „To je posebno važno u energetici, gdje sigurnost opskrbe i stabilan regulatorni okvir izravno utječu na građane, poduzetnike i industriju. Navedeno vrijedi i za zaštitu potrošača jer uređeno tržište znači da građani znaju koja su njihova prava“, rekao je ministar Šušnjar.
Govoreći o tehnološkim promjenama, ministar je naglasio i da umjetna inteligencija, digitalne platforme i kibernetička sigurnost izravno utječu na gospodarstvo te zahtijevaju regulatorna rješenja koja prate razvoj tehnologije. Pritom je poručio: „Važno je da regulatorna tijela razmjenjuju iskustva i razvijaju rješenja koja će štititi građane, osigurati stabilne uvjete za ulaganja i pridonijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.“
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić pohvalio je konferenciju kao vrijednu platformu za konstruktivan dijalog i jačanje suradnje među institucijama koje dijele zajedničku odgovornost prema građanima i gospodarstvu. Pritom je naglasio: „Rizici s kojima se suočavamo već dulje vrijeme više ne proizlaze isključivo iz gospodarskih kretanja. Uz financijske cikluse i tržišne poremećaje, regulatorni sustav danas mora odgovarati i na kibernetičke napade, geopolitičke nestabilnosti te ubrzani razvoj umjetne inteligencije, ali i pratiti sve snažniju povezanost financijskih, energetskih i različitih digitalnih sustava.“
Ministar Ćorić pojasnio je da regulatorne institucije sve više pažnje usmjeravaju upravo na te nove izazove i prijetnje, ali i da pritom nikada ne smiju zaboraviti svoju temeljnu, tradicionalnu zadaću – dosljedno osiguravanje zakonitosti, stabilnosti, transparentnosti i jednakih pravila za sve sudionike na tržištu. „Republika Hrvatska posljednjih je godina napravila značajan iskorak u jačanju institucionalne otpornosti, a ulazak u europodručje i šengenski prostor, uz proces pristupanja OECD-u, dio je iste strateške slike u kojoj svakodnevno sudjeluju i regulatori. Stoga njihov rad ne utječe samo na povjerenje domaće javnosti, već i stranim partnerima šalje jasnu poruku o razini vladavine prava i predvidljivosti regulatornog okružja, a međuinstitucionalna suradnja postaje jednako važna kao i stručnost svakog pojedinog regulatora“, istaknuo je ministar Ćorić.
Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen naglasio je da je ova konferencija prilika da se povežu različite perspektive: komunikacijska infrastruktura, financijska stabilnost, operativna otpornost, upravljanje incidentima i odgovornost institucija. „Otpornost nije stanje koje jednom postignemo. Ona je sposobnost stalne prilagodbe. Prijetnje se mijenjaju brže od regulatornih ciklusa, tehnologije se razvijaju brže od procedura, a napadači sve češće koriste automatizaciju, umjetnu inteligenciju i društveni inženjering kako bi zaobišli klasične obrambene mehanizme. Naš cilj ne može biti obećanje apsolutne sigurnosti. Takvo obećanje ne bi bilo realno. Cilj mora biti smanjiti vjerojatnost ozbiljnih incidenata, ograničiti njihov učinak kada se dogode, osigurati kontinuitet ključnih usluga i očuvati povjerenje korisnika i javnosti“, ustvrdio je u svom izlaganju Obuljen, napominjući kako bez pouzdanih komunikacijskih mreža nema stabilnog digitalnog gospodarstva.
Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić govorila je u sklopu svog predavanja na temu „Kada kibernetički napadi postaju oružje: implikacije za regulatore“ o povećanoj razini globalne neizvjesnosti i sistemskih rizika, uslijed čega dolazi do erozije predvidivosti regulatornog okružja pa regulatori više ne djeluju u stabilnom, već u „permakriznom“ okružju. Pritom je istaknula: „Financijski je sektor naglašeno prioritetna meta, a uloga regulatora dvostruka je: nadzor stabilnosti tržišta i rad na vlastitoj otpornosti.“
U nastavku predavanja Staničić je predstavila pristup Hanfe u području kibernetičke sigurnosti, pri čemu je poseban naglasak stavljen na razvoj otpornosti, ljudskih kapaciteta, preventivnih aktivnosti i suradnje s relevantnim dionicima. Izlaganje je zaključila važnom porukom za sve okupljene i regulatore: „Kibernetičke prijetnje danas su izazov za mogućnosti bilo koje pojedinačne institucije, stoga su suradnja, razmjena znanja i koordiniran pristup regulatora važniji no ikad. Otpornost financijskog sustava ovisi o našoj sposobnosti da zajednički prepoznamo i odgovorimo na rizike koji ne poznaju institucionalne ni nacionalne granice.“
U nastavku skupa održana je panel-rasprava na temu „Utjecaj globalne nestabilnosti na rad regulatornih tijela“, koju je moderirao novinar Željko Kardum i na kojoj su sudjelovali predsjednik Vijeća za elektroničke medije Josip Popovac, ravnatelj AZOP-a Zdravko Vukić, predsjednica Vijeća AZTN-a Mirta Kapural, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Nikola Vištica, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen te guverner HNB-a Ante Žigman.
Sudionici panela istaknuli su potrebu da se otpornost komunikacijske infrastrukture promatra kao međusektorsko pitanje jer elektroničke komunikacijske mreže, pristup internetu, međupovezivanje, podatkovni tokovi i digitalne usluge predstavljaju temeljnu infrastrukturu na koju se oslanjaju financije, energetika, promet, zdravstvo, javna uprava, sigurnosni sustav i brojne druge djelatnosti od ključne važnosti za funkcioniranje društva i gospodarstva. Upravo stoga regulatorni odgovor na takve rizike mora biti koordiniran.
U stvarnom incidentu korisnik ne razlikuje uvijek je li problem nastao kod banke, operatora elektroničkih komunikacija, pružatelja usluge računalstva u oblaku, dobavljača programske podrške ili javne institucije. Građane i poduzeća prvenstveno zanima funkcionira li usluga te mogu li oni komunicirati, obaviti plaćanje i dobiti pouzdanu informaciju. Zbog toga su potrebni jasni protokoli, redovite vježbe, pravodobna razmjena informacija i suradnja između regulatora, operatora, financijskih institucija, državnih tijela i europskih partnera.
