Održivo financiranje
Povratak
Održivo financiranje
Održivo financiranje - obavijesti EU nadzornih tijela
Korporativno upravljanje
Razvoj tržišta kapitala
Održivo financiranje sve je važniji koncept u današnjem svijetu. Od obnovljive energije i održive poljoprivrede do etičkih praksi poslodavaca i projekata za dobrobit zajednice, održivo financiranje obuhvaća širok raspon inicijativa čiji je cilj stvoriti bolji svijet za buduće generacije, a ne samo osigurati financijski povrat. Nažalost, opažamo negativne posljedice klimatskih promjena i svatko će u svom području trebati promijeniti svoj odnos prema okolišu i zajednici u kojoj živi.
Održivo financiranje nije samo „zeleno“ financiranje. To je proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluka o ulaganju, prema kojem se financijski tokovi preusmjeravaju u razvoj niskougljičnih i na klimatske promjene otpornih gospodarstava, ali i u zaštitu ljudskih prava i prava djece te kulturu korporativnog upravljanja.
Provedba Zelenog plana
S ciljem uspješne tranzicije prema održivijem i ekološki prihvatljivijem gospodarstvu, Europska unija usvojila je 2019. Europski zeleni plan, kojim se želi postići klimatska neutralnost do 2050. godine. U tu svrhu Planom se stimuliraju javna i privatna ulaganja potrebna za prelazak na klimatski neutralno, zeleno, konkurentno i uključivo gospodarstvo, a njegova provedba traži značajan angažman svih sektora gospodarstva, i to posebice financijskog sektora.
Naime, financijski sektor ima ključnu ulogu u održivom financiranju jer je odgovoran za raspodjelu kapitala prema inicijativama i financijskim proizvodima čiji su ciljevi usklađeni s planovima EU-a i nacionalnim planovima u području održivosti. Radi se o ulaganju novca na načine koji podupiru održivi gospodarski rast, štite okoliš i promiču društvenu dobrobit, a istovremeno stvaraju financijski povrat za ulagatelje.
U Republici Hrvatskoj pitanju održivog razvoja posebna je pozornost posvećena u Vladinu Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine, gdje se ukazuje na potrebu za stvaranjem održivog i otpornog gospodarstva s fokusom na zelenu i digitalnu transformaciju.
Održivo financiranje ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva politike u okviru međunarodnih obveza Europske unije u pogledu klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti. Ono je važno jer prepoznaje da financijske odluke imaju posljedice u stvarnom svijetu i da investitori imaju odgovornost uzeti u obzir te posljedice prilikom donošenja odluka o ulaganju. Ulaganjem u održive projekte i tvrtke ulagatelji mogu pomoći u pokretanju pozitivnih promjena i pridonijeti održivijoj i pravednijoj budućnosti.
EU je predvodnik u smislu regulacije i standardizacije procesa i čimbenika povezanih s održivosti i ESG-om, ali činjenica je da poduzeća koja su uvrštena na burze diljem svijeta pomiču svoj fokus s kratkoročnog maksimiziranja profita na dugoročne ekološke, društvene i upravljačke ciljeve. Povećava se svjesnost menadžmenta o važnosti brige o ESG-u, koja može utjecati na financijsko zdravlje poduzeća, kao i na ugled poduzeća na tržištu.
U cilju realizacije takvog plana donesen je zakonodavni okvir za poslovanje sudionika u financijskom sektoru kako bi se financijskih tokovi preusmjerili u održive ekonomske aktivnosti te transparentno prikazivala poslovanja u vezi s održivim financiranjem. Obveze objave podataka povezanih s održivosti propisane su primarno Uredbom (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (Uredba SFDR) i Uredbom o taksonomiji i njezinim dopunama.
Uredba SFDR propisuje obvezu izvještavanja o informacijama povezanima s održivosti za sve sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike, odnosno uređuje pretpostavke za uključivanje ESG čimbenika u analize koje se pripremaju prilikom odlučivanja o ulaganju u određena društva. Ona se indirektno odnosi i na izdavatelje jer će samo oni izdavatelji koji budu objavljivali ESG relevantne informacije biti razmatrani za potencijalna ulaganja.
Izdavateljima je člankom 8. Uredbe o taksonomiji propisana obveza objavljivanja pokazatelja udjela prometa, kapitalnih ulaganja te operativnih troškova povezanih s okolišno održivim ekonomskim aktivnostima u odnosu na šest okolišnih ciljeva. Navedeni članak u primjeni je od 1. siječnja 2022. u odnosu na dva okolišna cilja – ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama. U lipnju 2023. usvojen je i delegirani akt kao dopuna Uredbe o taksonomiji, u kojem su navedeni kriteriji tehničke provjere ekonomskih djelatnosti u odnosu na preostala četiri cilja. Također, dopunama Uredbe o taksonomiji detaljnije se razrađuju ključni pokazatelji uspješnosti, kao i sve potrebne objave u ovom području.
U siječnju 2023. stupila je na snagu nova Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (Direktiva CSRD; engl. Corporate Sustainability Reporting Directive). Ona zamjenjuje postojeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva NFRD; engl. Non-Financial Reporting Directive), a države članice moraju je prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva najkasnije do 6. srpnja 2024. godine. Propisuje obvezu objave ESG relevantnih informacija za sva velika poduzeća i sve izdavatelje. Primjena za prve obveznike počinje u 2024., a objava prvih izvještaja prema Direktivi CSRD započinje u 2025. godini.
Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (engl. European Financial Reporting Advisory Group, EFRAG) zadužena je za izradu Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (engl. European Sustainability Reporting Standards, ESRS).
Dosad je Hanfa imala aktivnu ulogu u pružanju podrške izdavateljima i sektoru financijskih usluga u prilagođavanju promjenama koje donosi novi ESG regulatorni okvir. I prije primjene regulative EU-a Hanfa je u ožujku 2021. objavila Smjernice za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja kako bi omogućila ujednačeno djelovanje i izvještavanje i kako bi informacije izdavatelja bile usporedive, pouzdane i razumljive.
Uskoro očekujemo i implementaciju Direktive CSRD u izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziju, u čijoj pripremi u sklopu radne skupine Ministarstva financija sudjeluju i stručnjaci Hanfe. Međutim, jedan je od velikih izazova pred regulatorima svih država i sprječavanje greenwashinga. To je praksa u kojoj izjave, deklaracije, radnje ili komunikacije povezane s održivošću ne odražavaju jasno i pošteno temeljni profil održivosti subjekta, financijskog proizvoda ili financijskih usluga. Ova praksa može dovesti u zabludu potrošače, ulagatelje ili druge sudionike na tržištu.
Hanfa već sada u okviru svojih redovnih aktivnosti (odobravanje prospekta za izdanja, licenciranje investicijskog fonda, praćenja rada fonda) može pratiti koriste li se u praksi ovakve obmane.
EIOPA i nacionalna nadležna tijela počeli su integrirati pitanja greenwashinga u svoje nadzorne aktivnosti i svakako će u cilju dodatne preciznosti predlagati daljnja poboljšanja pravila, što se očekuje u njihovu završnom izvješću u svibnju 2024. godine.
