Isplata mirovine

U obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje faza akumulacije sredstava odvojena je od faze isplate mirovina. Član obveznog mirovinskog fonda (budući korisnik mirovine) za akumulirana sredstva obvezne individualne kapitalizirane štednje može odabrati jednu od dviju opcija načina isplate mirovine:

  • prebacivanje sredstava u prvi stup: u tom slučaju isplatu mirovine obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)
  • isplatu iz drugog stupa: u tom slučaju isplatu mirovine iz obvezne individualne kapitalizirane štednje obavlja jedno od mirovinskih osiguravajućih društava (MOD) prema izboru člana obveznog mirovinskog fonda prilikom ugovaranja mirovine. Ako član obveznog mirovinskog fonda ne odabere MOD u roku od šest mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu, član se raspoređuje u MOD rasporedom Središnjeg registra osiguranika (Regos) tako da sve članove u jednom mjesecu koji nisu odabrali MOD rasporedi jednako u MOD-ove na način kako je to propisano pravilnikom Hanfe.

Ako se osiguranici u okviru drugog stupa odluče na kombiniranu isplatu mirovine, to znači da im sredstva iz prvog stupa isplaćuje HZMO, a sredstva iz drugog stupa jedan od MOD-ova.

Odabirom kombinirane isplate mirovine korisnici mirovine imaju pravo na jedinstveni dodatak na mirovinu iz prvog stupa od 27 %, neovisno o tome kada je navršen mirovinski staž (prije ili poslije uvođenja II. mirovinskog stupa).

U sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje isplata mirovina dopuštena je kao:

  • doživotna isplata i
  • doživotna isplata uz djelomičnu jednokratnu isplatu (do 20 %).

Ako se odlučite na kombiniranu isplatu mirovine, ostvarujete mogućnost jednokratne isplate u visini od najviše 20 % ukupnog iznosa kapitaliziranih sredstava (sredstava u drugom stupu). Pravo na jednokratnu isplatu moguće je ostvariti samo ako je osnovna mirovina iz I. stupa veća od najniže mirovine iz I. stupa. Ako se odlučite na jednokratnu isplatu od 20 %, preostali iznos isplaćivat će vam se kao doživotna mirovina.

MOD je obvezan korisniku mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje ponuditi sljedeće vrste mirovina:

  • doživotnu mjesečnu starosnu odnosno prijevremenu starosnu mirovinu
  • doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu
  • obiteljsku mjesečnu mirovinu.

Osim izbora vrste mirovine, MOD-ovi nude sljedeće oblike mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje:

  • pojedinačna mirovina
  • zajednička mirovina
  • pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem
  • zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem.

Zajednička mirovina isplaćuje se korisniku mirovine ili doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine. U tom slučaju iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine ne može biti manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

Pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem nastavlja se, u slučaju smrti korisnika mirovine prije isteka zajamčenog razdoblja, isplaćivati imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja. U tom slučaju iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku, a svi detalji povezani s isplatom, pravima i obvezama također trebaju biti naglašeni u ugovoru.

Zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem isplaćuje se korisniku mirovine ili doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine, ili, nakon smrti obaju bračnih drugova unutar zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ako bračni drugovi prethodno za to daju suglasnost. U tom slučaju iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine ne može biti manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine. Nadalje, iznos mirovine koja se isplaćuje imenovanom korisniku do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku, a svi detalji povezani s isplatom, pravima i obvezama također trebaju biti naglašeni u ugovoru.

S obzirom na izabranu vrstu i oblik mirovine, kod sklapanja ugovora o mirovini definira se iznos mirovine koji je tijekom trajanja isplate mirovine zajamčen.

Iznos mirovine određuje se s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu odnosno na dan početka isplate mirovine po ugovoru o mirovini te s obzirom na vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna. U slučaju ugovaranja mogućnosti isplate mirovine tako da se visina mirovine usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, visina iznosa mirovine ovisit će i o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena (stopi usklađenja).

MOD-ovi koriste populacijske tablice smrtnosti koje korigiraju s obzirom na očekivani udio muškaraca i žena u populaciji te očekivano produljenje trajanja života tijekom razdoblja isplate mirovina. Kamatna stopa koju MOD koristi određuje se s obzirom na očekivani dugoročni prinos na ulaganja sredstava tehničkih pričuva. Stopa usklađenja određena je s obzirom na očekivanu stopu promjene indeksa potrošačkih cijena. Osim toga, Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima (ZMOD) propisano je da MOD-ovi moraju potencijalnom korisniku mirovine ponuditi mogućnost isplate mirovine tako da se visina mirovine usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj koji se utvrđuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. Uz propisanu obvezu ponude mogućnosti isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, MOD istodobno može ponuditi i mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena.

Mirovina iz dobrovoljne mirovinske štednje može se početi isplaćivati najranije s 55 (s 50 u slučaju ugovaranja trećeg stupa prije 2019.) godina starosti, bez obzira na to jeste li u mirovini ili ste još uvijek zaposleni. Postoji mogućnost i jednokratne isplate, i to do maksimalno 30 % ukupnih sredstava na osobnom računu. Dobrovoljna mirovinska štednja može se isplaćivati putem mirovinskog fonda, mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) ili društva za životno osiguranje. Isplata putem mirovinskog društva moguća je u slučaju iznosa do 13.300,00 eura, a iznad tog iznosa sredstva se prebacuju u MOD. Iznimno, ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu vrijednost imovine iznosi do 17.299,99 eura, član fonda može izabrati da mu se cjelokupni iznos isplaćuje putem mirovinskog društva, pri čemu u svakom slučaju ne može izabrati da mu se iznos manji od 4.000,00 eura isplati putem MOD-a. Ako na osobnom računu člana fonda po ostvarivanju prava na mirovinu i nakon eventualne jednokratne isplate vrijednost imovine iznosi 17.300,00 eura ili više, član može izabrati isplatu putem mirovinskog društva u visini do 13.300,00 eura, a preostali iznos isplaćuje se putem MOD-a. Isplata putem mirovinskog fonda može biti samo privremena, nikako ne može biti doživotna. Vrijednost isplata može varirati zbog promjene cijene udjela.

Odabirom isplate mirovine putem MOD-a mirovinsko društvo koje je do tada upravljalo vašim mirovinskim fondom prebacuje cjelokupni iznos (ili njegov dio) u MOD, koji vam potom isplaćuje mirovinu. MOD je u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dužan ponuditi doživotnu mirovinu, a može nuditi i privremenu mirovinu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svojem mirovinskom programu. Pravo na isplatu privremene mirovine stječe se najranije s navršenih 55 godina života, dok se pravo na isplatu doživotne mirovine stječe najranije s navršenih 60 godina života. Isplata mirovine putem MOD-a može biti veća od 13.300,00 eura te je mirovina zagarantirana.

KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.