Mirovinski sustav

Mirovinski sustav Republike Hrvatske temelji se na tri stupa: prvi i drugi stup predstavljaju obveznu mirovinsku štednju, dok treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Upozorenja
Pogledaj više
Edukativni materijali
Pogledaj više
Provjerite svog pružatelja usluge

Često postavljena pitanja

Gdje pronaći detaljne informacije i izvještaje o rezultatima rada mirovinskih fondova, naknadama koje mirovinska društva naplaćuju članovima fondova, ciljevima i strukturi ulaganja fondova, prinosima za određeno ili ukupno razdoblje od osnutka obveznih mirovinskih fondova i dr. pročitajte u detaljnom vodiču koji možete skinuti ovdje.

Članovi uprave mirovinskog društva dužni su voditi poslove društva i pritom im interesi članova mirovinskog fonda uvijek moraju biti prioritet, pa nikada svoje interese ili interese povezanih osoba ne smiju stavljati ispred interesa članova fonda te integriteta tržišta kapitala. Oni su u obavljanju svojih dužnosti dužni postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke te pažnjom dobrog stručnjaka.

Članovi uprave mirovinskog društva solidarno odgovaraju društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka.

Što se tiče mirovinskog društva, ono je odgovorno članovima za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih zakonima i aktima fonda i ako društvo ne obavi, propusti obaviti ili nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost, tada odgovara za štetu koja je nanesena članovima fonda.

Članovi uprave i društvo odgovaraju prema kriteriju pretpostavljene krivnje.

Obvezni mirovinski fond – radi pokrića troškova mirovinskog društva, za mirovinsko društvo mogu se zaračunati sljedeće naknade:

  1. ulazna naknada u iznosu od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa
  2. naknada za  upravljanje  u  iznosu  od  najviše  0,338%  godišnje  od  ukupne  imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2019., najviše 0,3% u 2020. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 5,5% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,27%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Hanfa propisati pravilnikom
  3. naknada za izlaz iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi promjeni mirovinskog društva, u iznosu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj, odnosno 0,2% u trećoj godini članstva.

U statutu obveznog mirovinskog fonda moraju se navesti naknade i troškovi upravljanja i poslovanja koji smiju teretiti mirovinski fond, kao i način obračuna ulazne naknade, naknade za izlaz, naknade za  upravljanje te naknade depozitaru.
Dobrovoljni mirovinski fond - radi pokrića troškova mirovinskog fonda za mirovinsko društvo mogu se, u skladu s prospektom i statutom fonda, zaračunati sljedeće naknade:

  1. naknada za upravljanje u iznosu do najviše 3% godišnje
  2. naknada za izlaz iz fonda u iznosu do najviše 2,5%, koja se plaća samo u slučaju prijenosa računa u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo
  3. naknada za troškove revizije fonda

U prospektu dobrovoljnog mirovinskog fonda mora se navesti vrijeme, metoda i učestalost izračunavanja cijene udjela te način objavljivanja te vrijednosti, opis iznosa i učestalosti plaćanja dopuštenih naknada i troškova prilikom izdavanja udjela te prilikom promjene ili prestanka članstva u fondu.

Ne, osiguranik može biti članom samo jednog obveznog mirovinskog fonda i imati samo jedan račun u tom mirovinskom fondu.

U pravilu sami birate mirovinski fond – dužni ste to učiniti u roku od mjesec dana od dana uspostavljanja obveznog mirovinskog osiguranja. Ako to ne učinite u navedenom roku, tada  vas Središnji registar osiguranika (REGOS) po službenoj dužnosti raspoređuje u mirovinski fond kategorije A (ako su ispunjeni zakonski uvjeti za to).

Da, možete prijeći u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo - ako je od prethodne promjene mirovinskog fonda prošlo više od 14 dana, bez obzira je li prethodna promjena posljedica promjene mirovinskog fonda s obzirom na kategoriju, a kojim upravlja isto mirovinsko društvo ili promjene mirovinskog fonda kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.

No pazite - u slučaju promjene mirovinsko društvo će vam, u prve tri godine članstva, naplatiti naknadu za izlaz.

Ako želite sami izabrati ili promijeniti mirovinski fond, morate to obaviti prijavom REGOS-u,  na temelju koje postajete član novoizabranog mirovinskog fonda.

Da, kategoriju fonda možete mijenjati jednom godišnje - u kalendarskom mjesecu u kojemu ste rođeni, i to unutar istog mirovinskog društva.

Prilikom promjene kategorije mirovinskog fonda ne naplaćuje se naknada za izlaz.

Sredstva na vašem osobnom računu su vaša osobna imovina. No, na njih nemate pravo do umirovljenja.

Ta sredstva ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja protiv vas niti dio vaše stečajne ili likvidacijske mase, niti mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv depozitara ili bilo koje druge osobe te ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu depozitara ili bilo koje druge osobe.

Osim toga, ta sredstva ne možete dati u zalog niti prenijeti u korist ikoga drugoga. Svaka takva radnja ništetna je.

Da, možete se požaliti mirovinskom društvu. Naime, društvo je dužno članovima omogućiti podnošenje pritužbi (najčešće putem e-maila).

Osim toga, i Hanfi možete poslati predstavku ako smatrate da vas je društvo oštetilo svojim postupanjem – više o tome možete pogledati ovdje.

Svako mirovinsko društvo mora imati, te redovito ažurirati i održavati svoju mrežnu stranicu koja sadrži čitav niz raznih podataka i informacija, kao što su:

  • opći podaci o mirovinskom društvu (tvrtka, sjedište i adresa uprave, broj odobrenja za rad izdanog od Hanfe, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, osnivači i članovi)
  • osnovni podaci o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima društva (osobna imena, kratki životopisi)
  • tromjesečni i revidirani godišnji izvještaji mirovinskih fondova i društva
  • opći podaci o depozitaru mirovinskih fondova (tvrtka, sjedište i adresa uprave, podaci i  broj  odobrenja nadležne  institucije  za  obavljanje poslova depozitara, iznos temeljnog kapitala, popis svih trećih osoba s kojima depozitar ima  sklopljen  ugovor  o  delegiranju  poslova)
  • popis mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja, uz naznaku kategorije mirovinskog fonda
  • akti fonda (informativni prospekt i statut)
  • informacije članovima mirovinskog  fonda  o mogućnostima  i  pravima  za prelazak  iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije
  • sažeti tabelarni prikaz rizika vezanih uz mirovinsko društvo i mirovinske fondove sa stupnjem utjecaja svakog rizika na mirovinsko društvo i mirovinski fond
  • vrijednost obračunske jedinice za svaki dan vrednovanja
  • informacije o ulaganjima mirovinskog fonda sa stanjem na zadnji dan polugodišta, s cjelokupnim popisom ulaganja mirovinskog fonda, uključujući detaljne podatke o strukturi ulaganja
  • informacije o identificiranom sukobu interesa, ostvarivanju strategije i ciljeva ulaganja za određene vrijednosne papire
  • sve obavijesti vezane za društvo i mirovinske fondove kojima društvo upravlja te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim propisima
  • informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između mirovinskog  društva  i  članova  mirovinskih  fondova  kojima mirovinsko  društvo upravlja.

Osim toga, na mrežnoj stranici Hanfe dostupni su registri o društvima i fondovima u kojima također možete provjeriti neke od podataka.

Informirati se možete i putem akata fonda – prospekta i statuta.

Mirovinsko društvo je dužno usvojiti akte mirovinskog fonda (prospekt, statut, informativni prospekt) i ti su akti javno dostupni – na mrežnim stranicama mirovinskog društva. Osim toga, na tim mrežnim stranicama društvo jednom mjesečno objavljuje strukturu ulaganja obveznog mirovinskog fonda te svaka tri mjeseca strukturu dobrovoljnog mirovinskog fonda. Također, na stranicama su dostupni i tromjesečni, polugodišnji i revidirani godišnji izvještaji društva i fondova.

Društvo je dužno obavještavati članove mirovinskog fonda i u vezi s poslovanjem mirovinskog fonda i drugim događajima koji bi mogli značajno utjecati na poslovanje mirovinskog fonda.

REGOS će vam najmanje jednom na godinu i to bez plaćanja naknade učiniti dostupnom potvrdu koja sadrži broj obračunskih jedinica na osobnom računu, vrijednost imovine koja se nalazi na osobnom računu, kategoriji mirovinskog fonda u kojem je ta imovina uložena, mirovinskom društvu koje upravlja tim mirovinskim fondom, o datumima uplate i svotama doprinosa koje je član mirovinskog fonda imao u odgovarajućem razdoblju, informaciju o eventualnom prelasku u mirovinski fond druge kategorije u proteklom izvještajnom razdoblju te mogućnosti prelaska u mirovinski fond druge kategorije u sljedećih godinu dana.

No pazite – smatra se da vam je REGOS tu potvrdu učinio dostupnom ako su navedeni  podaci dostupni na jedan od sljedećih načina:

  • podaci su dostupni preko internetskog sučelja REGOS-a
  • ako odete na prijemno mjesto REGOS-a (daje vam se besplatno na zahtjev)

Podaci su poslani na vašu adresu elektroničke pošte - ako su zadovoljeni i sljedeći uvjeti:

  • dostavili ste REGOS-u valjanu adresu elektroničke pošte
  • odabrali ste takav način dostave podataka.

Pored navedenog, i na vaš zahtjev REGOS će dostaviti obavijest o vrijednosti imovine na vašem računu – ali u tom slučaju vam REGOS može zaračunati naknadu (ona ne može biti veća od troška izrade te obavijesti).

Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu počinje sklapanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom koje upravlja odabranim fondom i upisom u registar članova fonda.

Ugovor o članstvu smatra se sklopljenim prihvaćanjem prospekta i statuta fonda od strane potencijalnog člana, pod uvjetom da je izvršena prva uplata u fond.

Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom  izjavom  upućenom  mirovinskom  društvu, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga – tada će mu mirovinsko vratiti  uplaćeni iznos umanjen za naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.

To ovisi o odabranom načinu isplate mirovine.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje, tada vam članstvo u fondu prestaje prijenosom vaših sredstava iz mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo  odnosno društvo za životno osiguranje koje ste odabrali.

Ako ste odabrali isplatu mirovine putem fonda, tada vam članstvo u fondu ne prestaje sklapanjem ugovora o uvjetima isplate mirovine putem fonda s mirovinskim društvom, nego  tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

Ako ste član otvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način  određen ugovorom o članstvu, a ako ste član zatvorenog fonda, tada možete izaći iz članstva u tom fondu ako, recimo, više niste radnik u društvu ili član sindikata, u skladu s prospektom i statutom tog zatvorenog fonda.

No, morate paziti na to da ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu (nemate 55 godina), iz članstva u fondu možete izaći samo ako istodobno uđete u članstvo u drugom fondu.

Također morate znati da ako prestanete uplaćivati sredstva u fond i dalje ostajete član toga fonda – sve dok ne navršite 55 godina i ne odaberete način isplate mirovine.

Da, možete izabrati više otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i u njih uplaćivati sredstva. Osim toga možete istovremeno biti član i zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

Prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (ostvarivanje prava na mirovinu) ostvarujete najranije s navršenih 55 godina života.

Iznimno, pravo na mirovinu može se ostvariti u slučaju smrti i ranije.

Kada ostvarite pravo na mirovinu (s navršenih 55 godina života) trebate odabrati način isplate mirovine. Isplata mirovine može biti:

  1. privremena,
  2. doživotna ili
  3. jednokratna.

Isplatu mirovine vrši mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za životno osiguranje ili sam fond – ako je riječ o privremenoj isplati mirovina.

Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo, tada će se iznos s vašeg računa u fondu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje ste izabrali i koji će  vam isplaćivati mirovinu. Ako ste odlučili da vam mirovinu isplaćuje društvo za životno osiguranje, iznos na vašem računu prenijet će se u društvo za životno osiguranje koje ste izabrali i koje će vam isplaćivati mirovinsku rentu.

Po ostvarivanju prava na mirovinu (s navršenih 55 godina života), neovisno o vrijednosti imovine na vašem računu, možete se odlučiti na isplatu mirovine putem fonda u visini do najviše 100.000,00 kuna, s time da se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod sljedećim uvjetima:

  • mogućnost isplate mirovine iz fonda predviđena je prospektom fonda
  • trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina
  • isplate su periodične
  • sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate.

Da, kada navršite 55 godina života mirovinsko društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na vašem računu.

Tu isplatu mirovinsko društvo radi na temelju vašeg pisanog zahtjeva i to jednokratno u punom iznosu te vam nema pravo naplatiti izlaznu naknadu.

Stupanjem na snagu izmjena Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 1.1.2019. promijenjena je dob ostvarivanja prava na mirovinu s 50 godina na 55  godina, i ova nova, promijenjena dob umirovljenja (55 godina) primjenjuje se na one ugovore o članstvu sklopljene tek nakon stupanja na snagu navedenih izmjena (1.1.2019.)  dakle nema automatske primjene te nove odredbe o dobi umirovljenja na postojeće ugovore o članstvu, to jest ne dolazi do promjene ugovorene dobi umirovljenja u postojećim ugovorima.

Međutim, mirovinska društva i članovi imaju mogućnost suglasno, dogovorno, promijeniti dob umirovljenja u postojećim ugovorima o članstvu s 50 na 55 godina– ako to žele.

Što se tiče modaliteta isplate mirovine u obliku jednokratne isplate, „starim članovima“, dakle onima koji su ugovor o članstvu sklopili prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (1.1.2019.) mogu se isplaćivati jednokratne isplate do 10.000 kn, jer su ugovore sklopili prema ranije važećem zakonu koji je takvu mogućnost dopuštao.

Članovima mirovinskog fonda odobravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna na osnovi dokumentiranih podataka mirovinskog društva o prikupljenim uplatama na osobne račune članova fonda u prethodnoj kalendarskoj godini.

Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član fonda koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je državljanin Republike Hrvatske.

Državna poticajna sredstva iznose 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

Mirovinsko društvo dužno je do 1. ožujka tekuće godine podnijeti Ministarstvu financija  skupno  za sve članove fonda pisani zahtjev za isplatu državnih poticajnih sredstava za prethodnu godinu, a Ministarstvo financija je dužno, nakon što se međusobno usklade podneseni  zahtjevi, u roku od 60 dana od dana podnošenja korigiranog zahtjeva, isplatiti mirovinskom društvu državna poticajna sredstva.

Državna poticajna sredstva odobravaju se za članstvo, odnosno uplate izvršene u samo jednom fondu. Ako ste istodobno  član i ostvarujete pravo na državna poticajna u više fondova  pod upravljanjem jednog ili više mirovinskih društava, tada morate svake godine - najkasnije  do 1. veljače – sami odabrati u korist kojeg osobnog računa (u kojem fondu) želite ostvariti upis državnih poticajnih sredstava i o tome izvijestiti mirovinsko društvo.

Dana 26. prosinca 2013. stupio je na snagu Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (*) koji uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine odnosno dokup mirovine te osnivanje i poslovanje društava koja provode dokup mirovine.

U skladu s člankom 36. Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, svaka pravna i fizička osoba koja obavlja poslove koje uređuje taj Zakon, bez odobrenja za rad dobivenog sukladno odredbama tog Zakona, odnosno bez odobrenja za rad Hanfe bila je dužna  uskladiti svoje poslovanje s odredbama tog Zakona najkasnije do 31. prosinca 2015. i u roku od 30 dana od dana isteka tog roka podnijeti Hanfi:

  • izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama tog Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i
  • zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama tog Zakona.

Hanfa će na temelju urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i podnesenih dokaza o usklađenju poslovanja s odredbama Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine postupiti u skladu s odredbom članka 36. stavka 4. članka tog Zakona i najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja navedenog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama tog Zakona.

Hanfa do sada nije zaprimila ni jedan zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine.

*Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN, br. 153/13)

 

KOLAČIĆI

Nužni kolačići su nam potrebni kako bi stranica funkcionirala na ispravan način te kako bismo u što većoj mjeri održali sigurnosne standarde pridržavajući se svih važećih propisa.

Ova kategorija kolačića može se nazivati i tzv. kolačićima treće strane. Statistički kolačići pripadaju i skupini funkcionalnih kolačića koji nam omogućuju da se na web servisu sačuvaju informacije koje su prethodno upisane (primjerice korisničko ime ili jezik) te da poboljšaju mogućnost pružanja bolje usluge kroz praćenje analitike odnosno statistike posjeta. Moramo vas obavijestiti da prilikom korištenja ove kategorije kolačića dolazi do prijenosa podataka u treće zemlje.