Izloženost sistemskom riziku
O sistemskom riziku
Sistemski rizik označava rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati značajne negativne posljedice za cijeli ili značajan dio financijskog sustava i realno gospodarstvo. Financijsku stabilnost mogu narušiti procesi koji nastaju i razvijaju se unutar samog financijskog sustava stvarajući ranjivosti koje se u slučaju javljanja određenih šokova mogu materijalizirati u vidu narušenih likvidnosnih i kapitalnih pozicija financijskih institucija onemogućavajući nesmetano funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava.
Sistemski šokovi prema svom izvoru mogu biti vanjski i poteći iz međunarodnog okruženja ili idiosinkratski – generirani domaćim makroekonomskim i financijskim kretanjima, ekonomskom politikom ili promjenama u institucionalnom okruženju.
Stoga svaki rizik kojem je sustav izložen, a koji može imati negativne posljedice za funkcioniranje dijela ili cijelog financijskog sustava uzrokujući pritom i ozbiljan negativan utjecaj na realno gospodarstvo, predstavlja sistemski rizik.
Posljedice globalne financijske krize iz 2008. ukazale su na važnost pravovremene detekcije i adresiranja sistemskih rizika financijskog sektora. Posljedično je na globalnoj razini ostvaren velik napredak u dijelu razumijevanja, identifikacije i praćenja sistemskih rizika. Neki od ključnih alata za praćenje sistemskih rizika uključuju matricu sistemskih rizika i testiranje institucija na stres.
S obzirom na višedimenzionalnu prirodu sistemskih rizika izražen značaj za njegovo razumijevanje čine tehnike vizualnog prikaza ključnih informacija o potencijalnim poremećajima koji mogu ugroziti financijsku stabilnost: matrice rizika (engl. risk dashboards) i mape intenziteta rizika (engl. heatmaps). Tim se analitičkim alatima nastoji utvrditi lokacija rizika (dio financijskog sustava u kojem se on razvija), izvor (je li riječ o poremećajima na strani ponude ili potražnje) te trajanje (radi li se o cikličkom, kratkoročnom riziku ili strukturnom, dugoročnom riziku).
Drugi važan alat za ocjenu otpornosti sustava jest testiranje otpornosti na stres, koje regulatoru i široj javnosti pruža ex ante uvid u otpornost sustava u okolnostima materijalizacije malo vjerojatnog, ali mogućeg scenarija.
Pravovremena detekcija slabosti u sustavu iznimno je važna za učinkovito provođenje makrobonitetne politike jer regulatoru omogućuje da u okviru svojih ovlasti ojača segmente sustava koji se ocjenjuju ranjivima. Za pravovremenu prevenciju identificiranih sistemskih rizika dodatno je potrebno razviti i odgovarajući skup instrumenata i alata, odnosno politika usmjerenih na očuvanje stabilnosti sustava u cjelini, koje se zajednički nazivaju makrobonitetne politike.
Hanfa kontinuirano nadzire i prati izloženosti sektora financijskih usluga sistemskim rizicima, a zaključke procesa identifikacije, analize i ocjene izloženosti rizicima redovno objavljuje u publikacijama Makroprudencijalni skener rizika i Financijska stabilnost. I dok je fokus tromjesečne publikacije Makroprudencijalni skener rizika na horizontalnim izloženostima sektora financijskih usluga kao jedinstvene cjeline pojedinim rizicima poput tržišnog, kamatnog ili valutnog, godišnjom publikacijom Financijska stabilnost detaljno se analiziraju vertikalna kretanja i rizici pojedinog segmenta sektora financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, investicijskih i mirovinskih fondova, kao i financijskih tržišta te daje ocjena njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Pritom se analiza i procjena rizika u svakom od navedenih segmenata financijskog sektora promatra u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja.
Tromjesečnom publikacijom Makroprudencijalni skener rizika pruža se uvid u proces identifikacije, procjene i praćenja evolucije sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom Hanfe, kako bi se pravovremeno poduzele odgovarajuće mjere u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti financijskog sustava. Cilj je publikacije pridonijeti boljem razumijevanju sistemskih rizika, potaknuti na planiranje aktivnosti i mjera koje preveniraju materijalizaciju tih rizika odnosno pružaju odgovarajuću zaštitu od posljedica njihove materijalizacije u cilju jačanja otpornosti sustava na šokove te pridonijeti većem povjerenju u financijski sustav.
Godišnjom publikacijom Financijska stabilnost detaljno se analiziraju kretanja i rizici pojedinog segmenta sektora financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa, mirovinskih osiguravajućih društava te investicijskih i mirovinskih fondova te daje ocjena njihove izloženosti (i doprinosa) sistemskim rizicima. Pritom se analiza i procjena rizika u svakom od tih segmenata financijskog sektora promatra u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja. U publikaciji se donosi i ocjena ukupne izloženosti cjelokupnog sektora financijskih usluga sistemskim rizicima kako onima kratkoročnog tj. cikličkog karaktera tako i dugoročnim, strukturnim rizicima. U publikaciji se prikazuju i rezultati ispitivanja otpornosti sektora financijskih usluga na malo vjerojatne, no moguće makroekonomske i financijske šokove (testiranje otpornosti na stres). Time publikacija Financijska stabilnost pruža cjelovit i sistematiziran uvid u rizike kojima je domaći sektor financijskih usluga izložen i analizira njihovu prirodu i karakter podržavajući pravovremeno i primjereno makrobonitetno djelovanje u cilju sprječavanja njihove materijalizacije i narušavanja stabilnosti domaćeg financijskog sustava te jačanja njegove otpornosti na šokove.
S obzirom na složenu prirodu sistemskih rizika, a s ciljem njihova što potpunijeg razumijevanja, Hanfa povremeno obrađuje razne teme iz domene analize sistemskih rizika i očuvanja financijske stabilnosti. Provedene analize objavljuju se u obliku analitičkih okvira koji su sastavni dio publikacija Makroprudencijalni skener rizika i Financijska stabilnost.
Lista analitičkih okvira:
- Tržište financijskih usluga kao izvor sistemskih rizika MSR br. 2, listopad 2019.
- Indeks sentimenta za Hrvatsku: jesu li domaći investitori iracionalni? MSR br. 3, veljača 2020., Okvir 1.
- Rizici koji proizlaze iz uzajamne povezanosti sektora financijskih usluga i javnog sektora MSR br. 3, veljača 2020., Okvir 2.
- Simulacija efekata koronakrize na stabilnst sektora financijskih usluga MSR br. 4, kolovoz 2020., Okvir 1
- Poslovanje leasing društava u koronakrizi MSR br. 5, ožujak 2021., Okvir 1
- Makrobonitetno očuvanje kapitalnih amortizera osiguratelja u stresnim okolnostima MSR br. 5, ožujak 2021., Okvir 2
- Matrica rizika: novi alat za praćenje evolucije sistemskih rizika FS br. 1, rujan 2021., Okvir 1
- Mjerenje likvidnosti tržišta kapitala MSR br. 6, siječanj 2022., Okvir 1
- Što donosi novi MSFI 17 - Ugovori o osiguranju MSR br. 6, siječanj 2022., Okvir 2
- Ponašaju li se domaći institucionalni investitori prociklično? MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 1
- Utjecaj krize u Ukrajini na poslovanje sektora financijskih usluga MSR br. 7 usluga, travanj 2022., Okvir 2
- Oznaka LEI – 20 znakova koji umanjuju rizike za financijsku Oznaka LEI – 20 znakova koji umanjuju rizike za financijsku stabilnost MSR br. 7, travanj 2022., Okvir 3
- Rizik likvidnosti UCITS fondova FS br. 2, listopad 2022., Okvir 1
- Sistemski kibernetički rizik FS br. 2, listopad 2022., Okvir 2
- Utjecaj uvođenja eura na tržište kapitala i sektor financijskih usluga MSR br. 8, ožujak 2023., Okvir 1
Matrica sistemskih rizika (engl. risk dashboard) sustavno je praćenje niza indikatora kojima se nastoji izmjeriti sistemski rizik, tj. odrediti njegov izvor, lokacija i priroda. Riječ je o analitičkom pristupu kojim se iz širokog skupa informacija izdvajaju ključne ranjivosti i potencijalni kanali prijenosa sistemskih šokova kroz cjelokupni sustav. Temeljna je svrha matrice rizika pružanje objedinjenog osvrta na relevantne rizike cijelog sustava ili nekog njegova dijela u promatranom trenutku. Hanfina matrica sistemskih rizika dio je redovne procjene sistemskih rizika koju Hanfa provodi za sektor financijskih usluga u Republici Hrvatskoj. Više o metodologiji izrade Hanfine matrice rizika može se pronaći u publikaciji Financijska stabilnost br. 2.
Prema rezultatima provedenih analiza, izloženost dugoročnim rizicima na kraju 2022. ostala je za fondove i financijska društva na povišenoj razini. Najizraženiji dugoročni sistemski rizik i dalje je kamatni rizik. Vrlo visoke stope inflacije i povijesno snažan zaokret globalne monetarne politike u 2022. nije investitorima omogućio zaklon od knjiženja financijskih gubitaka, neovisno o njihovu profilu rizičnosti. Prelazak iz okružja povijesno niskih kamatnih stopa u okružje relativno viših troškova financiranja negativno se odrazio na vrednovanja svih klasa financijske imovine, od onih najsigurnijih (državne obveznice investicijskog rejtinga) pa sve do špekulativnih (primjerice tzv. growth kompanije i kriptovalute). Povećanje kamatnog i tržišnog rizika također se odrazilo i na rast rizika profitabilnosti, a u određenim segmentima tržišta i na rast likvidnosnih pritisaka. Unatoč porastu kratkoročnih sistemskih rizika, kapitalne i likvidnosne zalihe sektora financijskih usluga i dalje su na vrlo visokim razinama, što sektoru financijskih usluga omogućuje dodatnu stabilnost i povećava sposobnost amortizacije potencijalnih budućih sistemskih pritisaka.
Redovno praćenje sistemskih rizika te njihova sistematična javna komunikacija jedan je od osnovnih preduvjeta pravovremenog provođenja makrobonitetne politike. Praćenje sistemskih rizika na razini Europske unije povjereno je:
- Europskom odboru za sistemske rizike
- Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje
- Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala
- Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo.
Navedene međunarodne institucije redovno identificiraju sistemske rizike na razini cjelokupnog financijskog sustava EU-a te ih javno komuniciraju u obliku matrica rizika, tj. nadzornih ploča rizika (engl. risk dashboard) ili mapa intenziteta rizika (engl. risk heatmap).