Objavljen novi broj publikacije „Financijska stabilnost“

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je novi broj godišnje publikacije „Financijska stabilnost“, u kojoj se analiziraju ključna kretanja i sistemski rizici kojima je izložen sektor financijskih usluga, odnosno industrije osiguranja, leasinga, faktoringa te investicijskih i mirovinskih fondova. Za svaku industriju ocjenjuju se izloženost sistemskim rizicima i razina otpornosti promatrane industrije, kao i ukupna izloženost cijelog sektora financijskih usluga, i to u kontekstu međunarodnih i domaćih makroekonomskih, monetarnih i financijskih kretanja.

Ukupna izloženost sektora financijskih usluga sistemskim rizicima blago se smanjila tijekom 2023., no i dalje je pozicionirana u zoni povišenih rizika. Usporavanje inflacije, prisutan gospodarski rast i zadržavanje povoljnih obilježja na tržištu rada pridonijeli su smanjenju sistemskih rizika u makroekonomskom okružju. Jasne namjere središnjih banaka u zauzdavanju inflacije te normalizacija inflacijskih pritisaka smanjili su i kolebljivost na globalnim financijskim tržištima, koju su ipak obilježili i povremeni skokovi izazvani različitim financijskim i geopolitičkim šokovima. Snažan rast cijena gotovo svih klasa financijske imovine odrazio se na poslovanje sektora financijskih usluga, prije svega mirovinskih fondova, koji su ostvarili rast vrijednosti udjela u svim kategorijama nadoknađujući široko prisutan pad iz 2022. godine. Tržišni uvjeti povoljno su utjecali i na prinose fondovske industrije i profitabilnost društava za osiguranje, koja se vraća na uobičajene razine. Društva za osiguranje nastavila su u 2023. bilježiti i rast ukupnog premijskog prihoda, uz sve izraženije razlike u trendovima između segmenata životnog osiguranja, koje bilježi pad naplaćene premije, i neživotnog osiguranja, koje bilježi njezin rast.

Sistemski rizici povezani s klimatskim promjenama sve su izraženiji dugoročni izvor rizika za financijski sustav. Oni podrazumijevaju više različitih oblika rizika poput fizičkih rizika, izazvanih ekstremnim vremenskim događajima, te tranzicijskih rizika, koji nastaju zbog prelaska na niskougljično gospodarstvo. Iako klimatske promjene predstavljaju sistemski rizik za financijski sustav, on može igrati ključnu ulogu pri zelenoj tranziciji gospodarstva te značajno doprinijeti ublažavanju posljedica klimatske tranzicije. Važnost zelenog i održivog financiranja na ukupnom tržištu i dalje je relativno skromna, no ubrzani razvoj održive regulacije (Uredba o taksonomiji, Direktiva CSRD, Uredba SFRD) i svijesti o važnosti pravovremenog adresiranja klimatskih rizika pozitivno doprinose razvoju održivih oblika ulaganja. Zelena tranzicija, uz mnogobrojne nove investicijske prilike, nosi i nove izazove koje je važno kontinuirano pratiti te pravodobno adresirati kako bi se u toj nužnoj tranziciji osigurala stabilnost financijskog sustava.

Ukupna izloženost domaćih institucionalnih investitora te leasing društava klimatskim rizicima^[1] krajem rujna 2023. bila je na umjerenim razinama uz vrlo nisku varijabilnost, promatrano između pojedinih segmenata sektora financijskih usluga (slika 9.). Nešto bolje ESG ocjene imaju leasing društva i AIF-ovi u odnosu na fondove i društva za osiguranje zbog relativno niže izloženosti sektoru države, odnosno diversificiranijeg portfelja po pojedinim djelatnostima. Rezultati analiza izloženosti klimatskim rizicima visoko su ovisni o izvoru korištenih ESG ocjena pa ih je u tom kontekstu potrebno izrazito oprezno komentirati, posebice kada je riječ o razinama. Imajući to u vidu, svakako ohrabruje višegodišnja blaga dinamika smanjenja izloženosti klimatskim rizicima kod svih promatranih segmenata sektora financijskih usluga, što sugerira da domaći institucionalni investitori postupno aktivno usmjeravaju svoja ulaganja prema održivim projektima.

Publikacija „Financijska stabilnost“ također ocjenjuje izloženost različitim vrstama rizika svake pojedine financijske industrije u nadležnosti Hanfe. Detaljnije o pojedinim izloženostima pročitajte ovdje.