ESMA-ina objava – održavanje javne rasprave u vezi s nacrtima tehničkih standarda prema odredbama Uredbe o pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća (EU) 2020/1503

Vijest objavljena: 1. travnja 2021.

ESMA je objavila javno savjetovanje u vezi sa sedam nacrta regulatornih tehničkih standarda (RTS-ovi) te dva provedbena tehnička standarda (ITS-ovi) razrađenih na temelju odredbi Uredbe o pružateljima usluga skupnog financiranja (dalje u tekstu: Uredba), koje traje do 28. svibnja 2021.

Unutar navedenog razdoblja ESMA je najavila i održavanje telekonferencijskog sastanka (javna rasprava – public hearing) u odnosu na povezani savjetodavni dokument, i to za 12. travnja 2021.

Zainteresirani sudionici pozivani su sudjelovati i dati svoje komentare na nacrt RTS-ova i ITS-ova kako tijekom trajanja javnog savjetovanja tako i/ili sudjelovanjem u navedenoj telekonferenciji.

Sudjelovanje u tom procesu primarno bi trebalo biti od interesa pružateljima usluga skupnog financiranja (kako je definirano člankom 2. st. 1. Uredbe), nadležnim nadzornim tijelima i drugim osobama kojih se tiče područje uređeno Uredbom, kao i različitim profesionalnim i poslovnim udruženjima te ulagateljima i udrugama potrošača te bilo kojoj vrsti sudionika koji su angažirani u pružanju usluga skupnog financiranja.

Dnevni red javne rasprave slijedit će samu strukturu savjetodavnog dokumenta te je podijeljen na sljedeće teme:

  1. Rješavanje pritužbi
  2. Sukobi interesa
  3. Plan održavanja poslovnog kontinuiteta (BCP)
  4. Podnošenje zahtjeva za licenciranje
  5. Informacije koje se pružaju klijentima u vezi sa stopama neispunjavanja obveza po zajmovima
  6. Ulazna provjera znanja klijenta te njegove sposobnosti podnošenja gubitaka
  7. Brošura s ključnim informacijama o ulaganju (KIIS)
  8. Obveze izvještavanja pružatelja usluga skupnog financiranja prema nacionalnim nadzornim tijelima te izvještavanje nadzornih tijela prema ESMA-i
  9. Objava nacionalnih odredbi u vezi s objavama marketinških informacija

Zainteresirani sudionici pozvani su prijaviti svoje sudjelovanje na telekonferenciji do 7. travnja 2021.

Također pozivamo zainteresirane sudionike da Hanfi dostave svoje komentare i primjedbe na predloženi nacrt tehničkih standarda do 15. svibnja 2021. kako bi ih Hanfa mogla uzeti u obzir prilikom svog sudjelovanja u daljnjoj izradi tog regulatornog okvira. 

Pozadina donošenja Uredbe

Usluge skupnog financiranja postale su iznimno popularan alternativni način prikupljanja kapitala u ranoj fazi rasta tvrtki, posebno za start-upove te male i srednje poduzetnike (MSP-SME). Pružatelj usluga skupnog financiranja ima ulogu operatera digitalne platforme otvorene za javnost te omogućava lakše povezivanje ulagatelja i zajmodavaca s poduzećima koja traže alternativne izvore financiranja.

Tekst Uredbe objavljen je 20. listopada 2020. u Službenom glasilu EU-a pod naslovom Uredba o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937.

Njezina primjena započinje 10. studenog 2021. godine.

To je prvi propis kojim se regulira pružanje usluga skupnog financiranja na razini cjelokupne Europske unije. Do ovog trenutka skupno financiranje bilo je ili regulirano nacionalnim zakonima u pojedinim državama članicama ili uopće nije bilo regulirano. Takve su okolnosti utjecale na fragmentaciju tržišta skupnog financiranja i sprječavale prekogranično pružanje navedenih usluga, kao i razvoj samog tržišta. Cilj koji se želi postići Uredbom jest omogućavanje i poticanje prekograničnog pružanja usluga skupnog financiranja uz istovremeno održavanje visoke razine zaštite ulagatelja.

Donošenjem Uredbe koristi bi trebali imati kako vlasnici projekata, kojima se bitno širi broj mogućih ulagatelja, tako i ulagatelji, kojima se povećavaju mogućnosti plasiranja financijskih sredstava, pri čemu vrijede jasna i transparenta pravila za sve sudionike u navedenim aktivnostima.

Najvažnije odredbe Uredbe  

  1. Opseg primjene Uredbe

Uredba se primjenjuje na pružanje usluga skupnog financiranja koje su definirane kao spajanje ulagatelja i zajmodavaca zainteresiranih za financiranje poslovnih poduhvata s vlasnicima projekata (tj. osoba koje traže izvore financiranja) putem internetske platforme, a koje se mogu sastojati od bilo koje od navedenih aktivnosti:

  • omogućivanje odobravanja zajmova
  • usluge provedbe ponude odnosno prodaje bez obveze otkupa kako je definirano čl. 5. st. 1. točkom 7. Zakona o tržištu kapitala te zaprimanje i prijenos naloga klijenata kako je definirano čl. 5. st. 1. točkom 1. Zakona o tržištu kapitala u vezi s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima dopuštenim za potrebe skupnog financiranja.

Uredba se ne primjenjuje na:

  • usluge skupnog financiranja koje se pružaju vlasnicima projekata koji su potrošači kako su definirani u članku 3. točki Direktive 2008/48/EZ
  • druge usluge koje su povezane s onima definiranima u članku 2. stavku 1. točki (a), a koje se pružaju u skladu s nacionalnim pravom
  • ponude za skupno financiranje u vrijednosti višoj od 5 milijuna eura, koja se izračunava za razdoblje od 12 mjeseci kao zbroj:
  1. ukupne vrijednosti ponuda prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata dopuštenih za potrebe skupnog financiranja kako su definirani u članku 2. stavku 1. točkama (m) i (n) Uredbe i iznosa koje je određeni vlasnik projekta prikupio zajmovima putem platforme za skupno financiranje
  2. ukupne vrijednosti ponuda prenosivih vrijednosnih papira javnosti koje je dao vlasnik projekta iz podtočke i. ove točke u svojstvu ponuditelja na temelju izuzeća u skladu s člankom 1. stavkom 3. ili člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/1129.

Napominjemo da Zakon o tržištu kapitala predviđa da se obveza izrade prospekta ne primjenjuje na javne ponude vrijednosnih papira s ukupnim iznosom manjim od 8 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti u razdoblju od 12 mjeseci. Cilj tih izmjena i dopuna Zakona o tržištu kapitala bilo je usklađenje s novom Uredbom o prospektu (Uredba 2017/1129), u sklopu koje se zakonodavac odlučio iskoristiti nacionalnu diskreciju koja manjim poduzećima u Republici Hrvatskoj može olakšati pristup financiranju na tržištu kapitala. U tom se smislu kod budućih ponuda prenosivih vrijednosnih papira koje će se provoditi kroz platforme za skupno financiranje u Republici Hrvatskoj u potpunosti može iskoristiti taj prag od 5 milijuna eura bez obveze izrade prospekta, za razliku od nekih država članica koje su prag za obvezu izrade prospekta postavile niže od 5 milijuna eura pa će u tim državama u razdoblju od 24 mjeseca od 10. studenog 2021. pružatelji usluga skupnog financiranja morati pripremati prospekte ako nude izdanja niža od navedenog iznosa.

2.  Licenciranje pružatelja usluga skupnog financiranja – opseg licenciranja

Licenciranje pružatelja usluga skupnog financiranja obavlja se na temelju članka 12. Uredbe. Pružatelj pri tome smije obavljati sljedeće pomoćne usluge:

  • Upravljanje portfeljem zajmova na pojedinačnoj osnovi (čl. 6 Uredbe)
    • uključuje i mogućnosti automatiziranog ulaganja od strane pružatelja usluga (tzv. auto-investing), tj. izbora zajmova koje će uključiti u portfelj pojedinog klijenta, a prema prethodno utvrđenim kriterijima u komunikaciji sa samim klijentom 
  • Upravljanje oglasnom pločom (čl. 25. Uredbe)
    • predstavlja sekundarno tržište na kojem pružatelji usluga skupnog financiranja svojim klijentima omogućuju da oglase da su zainteresirani za kupnju i prodaju zajmova, prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata dopuštenih za potrebe skupnog financiranja koji su izvorno bili ponuđeni na njihovim platformama za skupno financiranje. Međutim, kupoprodajni ugovori ne mogu se zaključiti putem oglasne ploče, tj. oglasna ploča ne smije biti multilateralna trgovinska platforma, a kako je definirano u čl. 3. točki 73. Zakona o tržištu kapitala.

Odredbe Uredbe odnose se na ponude pružatelja usluga u visini od maksimalno 5 milijuna eura po pojedinom vlasniku projekata unutar razdoblja od 12 mjeseci.

Dobivanje licence u skladu s čl. 12. Uredbe ne obuhvaća pružanje platnih usluga kako je definirano Direktivom (EU) 2015/2366 (Direktiva PSD II). Ako pružatelj usluga skupnog financiranja želi pružati i te usluge, mora ishoditi dozvolu za pružanje platnih usluga (tzv. money remittance business), ili kao dodatnu dozvolu prema odredbama Direktive PSD II ili mora sklopiti ugovor s licenciranim pružateljima platnih usluga za obavljanje tog dijela transakcije.

U državama članicama u kojima postoje nacionalni propisi u vezi s poslovanjem pružatelja usluga skupnog financiranja, oni imaju (dulji) rok usklađivanja s odredbama Uredbe, najkasnije do 10. studenog 2022., međutim bez mogućnosti prekograničnog pružanja usluga sve dok se ne licenciraju u skladu s odredbama Uredbe. S obzirom na to da Republika Hrvatska nema takav nacionalni propis, na subjekte u Republici Hrvatskoj takav se dulji rok ne primjenjuje.

3.  Uvjeti za dobivanje dozvole za pružatelja usluga skupnog financiranja

Uvjeti su definirani u čl. 12. Uredbe, a da bi dokazao da su ti uvjeti ispunjeni, subjekt koji postavlja zahtjev mora, između ostalog, dostaviti:

  • opis aranžmana za upravljanje i mehanizama unutarnje kontrole potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja kako bi se osigurala usklađenost s Uredbom
  • opis sustavâ, resursa i postupaka za kontrolu i zaštitu sustava za obradu podataka potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja
  • opis operativnih rizika potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja
  • opis bonitetne zaštite potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja u skladu s člankom 11. Uredbe
  • dokaz da je trajno uspostavljena bonitetna zaštita koja je jednaka barem višem od sljedećih iznosa:

(a) 25 000 eura; i

(b) četvrtini fiksnih općih troškova prethodne godine, revidiranih na godišnjoj razini, koji obuhvaćaju trošak servisiranja zajmova tijekom tri mjeseca ako pružatelj usluga skupnog financiranja također omogućuje odobravanje zajmova

  • opis plana kontinuiteta poslovanja
  • opis aranžmana potencijalnog pružatelja usluga skupnog financiranja koji se odnose na izdvajanje
  • dokaz da fizičke osobe odgovorne za upravljanje uživaju dobar ugled i posjeduju dovoljno znanja, vještina i iskustva za upravljanje potencijalnim pružateljem usluga skupnog financiranja.

4.  Nadzor

Za nadzor nad poslovanjem pružatelja usluga skupnog financiranja bit će nadležna nacionalna nadzorna tijela, a ESMA će voditi registar svih licenciranih pružatelja.

Prema odredbama Uredbe ulagatelji/zajmodavci i vlasnici projekata nemaju obvezu ishoditi ikakve dozvole u vezi s odobravanjem zajmova ili prihvatom novčanih sredstava zaprimljenih temeljem izdanih zajmova putem licenciranog pružatelja usluga skupnog financiranja, tj. neće morati imati dozvolu za obavljanje „bankarskih“ poslova u smislu deponiranja sredstava i posredovanja u kreditiranju poduhvata skupnog financiranja, a kako je definirano Uredbom.

5.  Prekogranično pružanje usluga skupnog financiranja

Koristi primjene Uredbe za licencirane pružatelje usluga skupnog financiranja odnose se na mogućnost prekograničnog pružanja navedenih usluga unutar EGP-a korištenjem tzv. europske putovnice (čl. 18. Uredbe), ulagatelji će dobiti mogućnost ulaganja u puno širi spektar projekata, a vlasnici projekata pristup puno većem broju potencijalnih ulagatelja.

  • Ako pružatelj usluga skupnog financiranja želi svoje usluge nuditi prekogranično, postupak je prilično jednostavan: u roku od najkasnije 15 dana od podnošenja relevantnih informacija svojem nadležnom nadzornom tijelu pružatelj smije započeti s prekograničnom uslugom u državama člancima koje je naveo u priloženoj dokumentaciji.

6.  Zaštita ulagatelja

Uredbom su navedene brojne odredbe u vezi sa zaštitom ulagatelja, od kojih izdvajamo:

  • Dostavu brošure s ključnim informacijama o ulaganju potencijalnim ulagateljima, koju sastavlja vlasnik projekta (čl. 23. Uredbe). Informacije koje brošura mora sadržavati navedene su u Prilogu I Uredbe, ali ona neće morati biti prethodno odobrena od strane nadležnog nadzornog tijela. Obvezu pripreme brošure prilikom pružanja usluga upravljanoga portfelja na pojedinačnoj osnovi imat će pružatelj usluga skupnog financiranja (tzv. platform level objave brošure uz obvezu objava dodatnih informacija u skladu s čl. 24. Uredbe).
  • Pružatelji usluga klijentima će morati dati jasne informacije o financijskim rizicima i naknadama povezanim s ulaganjem, uključivo i informacije o rizicima insolventnosti te kriterijima prema kojima biraju ulaganja.