Edukacija: Što je obveznica?
Objavljeno: 22. veljače 2023.
U Hrvatskoj će se prvi put izdati tzv. narodna obveznica. Riječ je o državnoj obveznici čiji je izdavatelj Ministarstvo financija i koju će građani, kao mali ulagatelji, moći izravno kupiti. Do sada su državne obveznice kao oblik ulaganja bile dostupne samo financijskim institucijama, a građani su na tržištu državnih obveznica mogli sudjelovati posredno, kupnjom udjela u investicijskom fondu ili kroz mirovinsku štednju. S obzirom na to da bi se interes građana za tom vrstom ulaganja mogao povećati, neka osnovna obilježja ulaganja u obveznice, neovisno o tome tko ih izdaje, opisana su nastavku.
Obveznica je dugoročni dužnički vrijednosni papir koji mogu izdavati države i državne institucije, jedinice lokalne samouprave ili poduzeća. Ulaganje u obveznice prema nekim svojim obilježjima sliči klasičnoj štednji u banci. Sličnost proizlazi iz toga što kupnjom obveznice kupac posuđuje novac izdavatelju obveznice na određeni rok. Istekom tog roka posuđeni iznos vraća se kupcu obveznice uvećan za iznos kamate. Kamatna stopa koju nose obveznice zove se kupon i nepromjenjiva je do dospijeća obveznice, odnosno roka na koji je novac posuđen. Stoga su obveznice vrsta financijskog ulaganja koje nosi fiksni kamatni prinos. Kamata se u pravilu isplaćuje periodično, obično polugodišnje ili godišnje, te predstavlja stalan izvor priljeva sredstava, slično kao i kamate na bankovnu štednju. Rjeđa su izdanja obveznica kod kojih se kamata pribraja glavnici i isplaćuje po dospijeću.
Obveznice redovno izdaju države i državne institucije i u pravilu ulaganja u takva izdanja imaju najniže rizike. Obveznice mogu izdavati i jedinice lokalne i područne samouprave, kao i trgovačka društva, koja na taj način dolaze do financijskih sredstava potrebnih za poslovanje a da pritom ne mijenjaju svoju vlasničku strukturu.
Za razliku od bankovne štednje obveznice su prenosive, odnosno moguće ih je i prije njihova dospijeća prodati na financijskom tržištu. Prodajom obveznica prije njihova dospijeća može se ostvariti dobitak, ali i gubitak. Navedeno ovisi o tome kakva je trenutačna tržišna cijena, koja može biti veća ili manja u odnosu na cijenu kod inicijalne kupnje obveznice, tj. u odnosu na njezinu nominalnu vrijednost. Tržišna cijena obveznica formira se ovisno o kretanju kamatnih stopa na tržištu. Stoga, kada kamatne stope na tržištu rastu, u pravilu rastu mogući povrati, odnosno zarada na nova ulaganja (npr. u novu obveznicu izdanu po višoj kamatnoj stopi ili novi depozit u banci koji nosi višu kamatnu stopu) pa se, u pravilu, smanjuje investicijska privlačnost već prethodno izdanih obveznica čije su kamatne stope nepromjenjive. Zbog niže privlačnosti obveznica kao mogućeg ulaganja smanjuje se njihova tržišna cijena. Situacija je obrnuta u slučaju pada kamatnih stopa na tržištu kada tržišne cijene na već izdane obveznice u pravilu rastu. Stoga se kaže da je odnos kretanja kamatnih stopa tj. prinosa i tržišne cijene obveznica suprotan, odnosno inverzan.
Prodaju obveznice prije njezina dospijeća moguće je provesti na tzv. sekundarnom financijskom tržištu (to može biti uređeno tržište Zagrebačke burze ili tzv. OTC tržište). U tom slučaju imatelj obveznice ne može sam direktno prodati obveznicu, već to za njega radi društvo za pružanje investicijskih usluga na temelju sklopljenog ugovora, a za što imatelj obveznice plaća određene transakcijske troškove. Postoji i mogućnost direktne prodaje obveznica putem kupoprodajnog ugovora između prodavatelja i kupca, kao i za bilo koju drugu vrstu imovine.
Obveznica može imatelju donijeti prihode kroz dva kanala, ovisno o vrsti obveznice i vremenu držanja obveznice:
- tekući dohodak u vidu pripisanog iznosa kamata (tzv. kamatni prihod)
- mogućnost zarade zbog rasta tržišne vrijednosti obveznice u odnosu na vrijednost obveznice u trenutku kupovine tj. njezinu nominalnu vrijednost (tzv. kapitalni dobitak), međutim, može doći i do gubitka ako dođe do pada tržišne vrijednosti obveznice (tzv. kapitalni gubitak).
U Hrvatskoj se kapitalni dobitak oporezuje po stopi od 10 %, a na porez se obračunava i prirez, ali samo ako je kapitalni dobitak nastao u razdoblju do dvije godine od početnog ulaganja. Dakle, ako je riječ o obvezničkom ulaganju dužem od dvije godine ili ako se obveznica drži do njezina dospijeća, ne plaća se porez na kapitalni dobitak. Iznos kamata s osnove ulaganja u obveznice ne oporezuje se.