Strategije štednje i održivo financijsko ponašanje

Financijska osviještenost i disciplina u upravljanju financijama ključne su za osobnu financijsku dobrobit. Stoga je važno razviti vlastitu strategiju štednje koja će osigurati dugoročnu financijsku stabilnost.

Financijska osviještenost postaje ključna komponenta svakodnevnog života, posebno u današnjem vremenu kada ekonomija prolazi kroz stalne promjene. Sve više građana u Hrvatskoj prepoznaje potrebu štednje, no još uvijek postoji neravnomjerno raspoređena sposobnost i navika štednje među različitim skupinama stanovništva. Tako štednja kućanstava kontinuirano raste, ali značajno varira ovisno o dohotku i socio-ekonomskom statusu. Podaci za 2023. godinu pokazuju da je koncentracija depozita najveća kod malog postotka vlasnika s visokim iznosima depozita (više od 100.000 eura), dok većina građana ima niže iznose štednje, uglavnom do 10.000 eura.^[1]

Jedno od osnovnih pravila koje se često preporučuje kao vodič za raspodjelu prihoda jest pravilo 50-30-20. Prema njemu, 50 % prihoda trebalo bi biti namijenjeno financiranju osnovnih potreba, 30 % financiranju želja, a 20 % trebalo bi biti usmjereno u štednju. Međutim, taj model često nije moguće provesti u djelo zbog specifičnih financijskih situacija pojedinaca i obitelji, osobito onih s nižim prihodima. Ipak, važno je nastojati osigurati barem minimalnu štednju kako bi se stvorio crni fond, odnosno rezerva za nepredviđene troškove, koji bi trebao pokriti između tri i šest mjeseci osnovnih životnih troškova.

Iako su građani uglavnom svjesni tih pravila, njihova je provedba u praksi teža. Podaci pokazuju kako svaki drugi građanin u Hrvatskoj nema adekvatnu financijsku rezervu te bi se u slučaju gubitka redovnih prihoda suočio s ozbiljnim problemima i ne bi mogao pokriti nenadane troškove u visini mjesečnih prihoda. Iako je financijsko znanje građana na razmjerno visokoj razini i kontinuirano raste, financijsko ponašanje, a posebno odnos prema novcu, to ne odražava, što je odraz niza kulturoloških, socijalnih, institucionalnih i drugih čimbenika.

Tijekom 2023. godine 52 % ispitanika imalo je neki oblik aktivne štednje.

Izvor: Hanfa i HNB

Obrasci štednje u Hrvatskoj i dalje su razmjerno konzervativni, čak i kod mlađih generacija. Bankovni depoziti glavni su način štednje, s obzirom na to da nude sigurnost i likvidnost, što su mnogima važni čimbenici, no s dugoročnog aspekta njihovi su prinosi često niži. Kod dugoročne štednje, poput štednje za mirovinu, može biti korisno razmotriti i druge opcije koje štednu komponentu kombiniraju s investicijskom te čija konzervativnost može varirati s obzirom na sklonost riziku, a koje mogu pružiti veće prinose tijekom vremena, kao što su npr. dobrovoljni mirovinski fondovi.

Evo nekoliko ideja kako uopće početi štedjeti:

1. Crni fond – Nastojte odvojiti dio prihoda za nepredviđene situacije, idealno 3 – 6 mjeseci redovitih troškova.
2. Automatizirani mehanizmi štednje – Postoji niz aplikacija i alata koji omogućuju automatsko preusmjeravanje sitnih novčanih iznosa u štednju prilikom svake transakcije (npr. zaokruživanje iznosa).
3. Mentalno računovodstvo – Organizirajte svoju štednju u „kantice“ za različite ciljeve, bilo da je to kupnja nekretnine, putovanje ili mirovinska štednja.