Novac kupuje sreću. Ili možda ipak ne?

Prema nekim istraživanjima^[1] čak 60 % Amerikanaca smatra da novac kupuje sreću, a kada bi na tu sreću stavili cijenu ona bi iznosila 1.2 milijuna dolara. Milenijalci najviše smatraju da novac kupuje sreću (72 %), štoviše, smatraju da bi im u prosjeku trebalo 525 000 dolara godišnje, dok su ti iznosi za pripadnike ostalih generacija značajno niži. Pripadnici generacije Z primjerice smatraju da bi im bilo potrebno 128 000 dolara. Za razliku od Amerikanaca Europljani su nešto skromniji, pa tako prema istraživanju iz 2018. stanovnicima zapadne Europe i Skandinavije za sreću bi bio potreban godišnji dohodak od 100 000 dolara, dok je za istočnu Europu taj iznos značajno niži i iznosi 45 000 dolara.^[2] Zabrinutost zbog financijske situacije veća je u Americi u odnosu na zemlje u Europi, primjerice zabrinutost zbog financijske situacije osjeća 51 % Amerikanaca, 37 % Francuza, 41 % Nijemaca te 48 % Talijana.^[3]

Što je uopće financijska sreća?

Prema nekim istraživanjima financijska sreća podrazumijeva slobodu i sigurnost, a često se poistovjećuje i s financijskim blagostanjem. Prema rezultatima istraživanja OECD-a (2023.) prosječno je  47 % građana zemalja Europske unije koje su sudjelovale u istraživanju smatralo kako je razina njihova financijskog blagostanja zadovoljavajuća, dok je u Hrvatskoj taj postotak niži i iznosio je 38 %. U odnosu na mjerenje iz 2019. percepcija financijskog blagostanja u Hrvatskoj smanjenja je za 5 postotnih bodova, što je rezultat visoke inflacije te makroekonomske i geopolitičke nesigurnosti.

Graf 1: Financijsko blagostanje

^{Izvori: Hanfa, OECD (2023.)}

Utječe li financijsko blagostanje na sreću?

Iako postoje istraživanja koja potvrđuju da razina sreće raste s razinom dohotka, taj porast nije eksponencijalan. Prema istraživanju Kahnemana i Daetona (2010.) razina sreće raste s dohotkom sve do razine od 75 000 dolara godišnje, a porast dohotka iznad te razine neće dovesti do značajnijeg porasta sreće. Jedno od objašnjenja jest da postoji određeni prag ili trošak zarađivanja novca koji nam onda onemogućuje da se bavimo stvarima koje nas usrećuju, kao što je druženje s obitelji i prijateljima i sl. S druge strane, istraživanje Killingswortha (2021.) pokazalo je da su veće razine dohotka snažno povezane s većom razinom sreće bez obzira na razinu dohotka. Štoviše, kako su razine dohotka rasle tako su se pozitivni osjećaji povećavali, a negativni smanjivali. Istraživanje s Harvarda  pokazalo je pak da nije toliko važna razina dohotka, već kako i na što trošimo svoj novac. Naime, jedna od snažnih determinanti naše sreće su društveni odnosi. Stoga gotovo sve što se odnosi na poboljšanje naših društvenih odnosa i iskustava pozitivno utječe na razinu sreće.

Prema svjetskoj listi najsretnijih država na svijetu, odnosno njihovih građana, u prvih 8 nalaze se europske zemlje.^[4] Usporedbom rezultata financijskog blagostanja zemalja Europske unije koje su sudjelovale u ispitivanju financijske pismenosti OECD-a (2023.) s poretkom zemalja s najvećom razinom sreće ne možemo reći da postoji snažna korelacija. Primjerice, Njemačka, koja ima najveću razinu financijskog blagostanja (73 %), nalazi se na 14. mjestu po razini sreće, dok se na 1. mjestu, kao najsretnija zemlja, nalazi Finska, čija je razina financijskog blagostanja ispod prosjeka zemalja EU (42 %). Hrvatska se na listi najsretnijih država na svijetu nalazi na 47. mjestu.  

Možemo se složiti kako novac možda nije ključan faktor naše sreće, međutim, svakako na nju bitno utječe. Viša razina dohotka i ušteđevine smanjuje razinu stresa i brige oko podmirivanja svakodnevnih troškova, ali i iznenadnih negativnih događaja. S druge strane, ako se osjećamo financijski sigurnima to nam omogućuje veću slobodu izbora te mogućnosti upravljanja raznim situacijama.^[5] Primjerice, ako smo nezadovoljni trenutačnim poslom, mjestom stanovanja i sl. lakše ćemo se odlučiti za promjenu ako smo financijski sigurni.

Međutim, moramo biti oprezni; ako preveliki fokus stavimo na novac kada smo u potrazi za srećom, mogli bismo si stvoriti još višu razinu stresa i nezadovoljstva. Istraživanja su naime pokazala kako su osobe fokusirane na financijski uspjeh u pravilu manje zadovoljne obiteljskim i društvenim životom.^[6]  Poslovica kaže: „Sreća se krije u malim stvarima“, stoga je važno znati uživati i u malim životnim radostima i nematerijalnim stvarima. Novac nam može pomoći povećati osjećaj blagostanja i financijske sigurnosti, međutim, novac ne bi trebao biti razlog za sreću.